Cetinjski manastir

Na Cetinju toržestveno proslavljen praznik Svetog Petra Cetinjskog

Ime: 31.10.2019 Lucindan na Cetinju; Opis: Lučindan na Cetinju Tip: audio/mpeg

Svetom arhijerejskom liturgijom, blagosiljanjem slavskog kolača i prazničnom duhovnom akademijom na Cetinju danas, 31. oktobra, proslavljen je praznik Svetog apostola i jevanđelista Luke i Svetog Petra Cetinjskog, koji je krsna slava Cetinjskog manastira i Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog.

Svetu službu Božiju služio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije sa Visokopreosvećenim Arhiepiskopom sarajevskim i Mitropolitom dabrobosanskim Hrizostom i Preosvećenom gospodom episkopima: mileševskim Atanasijem, pološko-kumanovskim Joakimom, raško-prizrenskim i kosovsko-metohijskim Teodosijem, bihaćko-petrovačkim Sergijom, buenosajreski i južno-centralnoameričkim Kirilom, zahumsko-hercegovačkim Dimitrijem i umirovljenim zahumsko-hercegovačkim Atanasijem. Sasluživalo je sveštenstvo i monaštvo uz molitveno učešće velikog broja vjernog naroda. Za pjevnicom su odgovarali đaci Cetinjske bogoslovije.

RukopoloženjeUčesnici današnjeg sabranja imali su i veliku radost – rukopoloženje u čin đakona Pavla Božovića, novinara Radio Svetigore i vjeroučitelja pri Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

U pastirskoj besjedi nakon čitanja Jevanđelja, vladika umirovljeni zahumsko-hercegovački g. Atanasije je kazao da je danas u Cetinjskom manastiru veliki sabor apostola i njihovih naslednika u čast Sv. jevanđelista Luke i apostolskog naslednika Sv. Petra Cetinjskog, kao i da je Crkva nerazlazni sabor koji je BogoOtac kroz Sina Svoga sazvao da se nikada ne raziđe:

Vladika Atanasije„I danas je ovo sabor koji se ne razilazi i on je predokušaj Carstva nebeskoga. Sveta liturgija je ustvari Carstvo nebesko na zemlji sa eshatološkim dimenzijama do kraja vijeka i svijeta i tome svjedoči i ovaj sabor.“

Nakon što su na kraju Liturugije blagosiljani slavski prinosi, Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije je pozdravljajući goste, episkope, sveštenike, vjerni narod kazao da u Crkvi Božijoj, kao što je zapisao Sv. apostol Pavle, nema Grka, ni Jevrejina, roba ni slobodnjaka, muškoga ni ženskoga, nego su svi jedno, jedan Isus Hristos:

„Evo i danas ovdje sabrana je Crkva Božija iz mnogih krajeva i svih strana, i proslavljamo ime Božije na svim jezicima“, rekao je Mitropolit izražavajući radost zbog prisustva velikog broja braće arhijereja, vjernika iz Skadra predvođenih ocem Nikolom iz Albanske pravoslavne crkve, g.  Valjona Dašaramija, predstavnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, ambasadora Srbije i Rusije gospode: Zorana Bingulca i Vladislava Vladislavovića Maslenikova, kao i predstavnika drugih ambasada.

MITROPOLITMitropolit Amfilohije je u svom obraćanju podsjetio na rušenje crkve na Lovćenu i zamolio predstavnika Vlade Crne Gore da prenese njegovu molbu, više puta iznijetu, da se Crkva Svetog Petra Cetinjskog obnovi i vrati na Lovćen:

„Moram da podsjetim kad su rušili crkvu na Lovćenu jedini koji je odbio da učestvuje u tome je Iso Mahmutović iz Bijelog Polja. On, Musliman bio je časniji od Njegušana, Cetinjana i neka ga Alah upokoji na Strašnome sudu. To treba da se zna i pamti, a Crnogorci treba da idu njegovim putem i vrate Crkvu Svetog Petra Cetinjskog koja je srušena od ondašnjih bezbožnika vlastodržaca.“

Na svetom sabranju je obilježeno i 60 godina monašenja i đakonjenja umirovljenog vladike zahumsko-hercegovačkog Atanasija i tim povodom Mitropolit je vladici poklonio panagiju sa likom Hristovim, kamilavku i ikonu Svetoga Petra Cetinjskoga.

Takođe, danas je Mitropolit Amfilohije Zlatnim likom Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca odlikovao g. Gavrila Principa iz Bosanskog Grahova, dr Aleka Račića iz Beograda, Đura Pejovića iz Budve i Željka Čolakovića iz Kanade.

Poslije Liturgije u Njegoševoj sali na manastirskom imanju Cetinjskog manastira održana je praznična akdemija u organizaciji Bogoslovije „Sveti Petra Cetinjski“ i Crkvene opštine Cetinje.

Ovogodišnja akademija je posvećena proslavi 800. godišnjice autokefalnosti SPC, u koju se, kako je istakao protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, ova školska ustanova uključila punim srcem ističući da je u tih 800 godina skoro pa 200 proteklo u radu ove škole.

„Ovu Bogosloviju je osnovao knjaz Nikola uz blagoslov Crkve da bude prva državna škola i tada Crkvi nije smetalo da naša Bogoslovija bude u sklopu države. Jeste to bila pravoslavna monarhija i kralj je bio pobožni vladar, ali našoj nauci i crkvenoj prosveti ne smeta uključenje u državne tokove. Zato je naša zajednička poruka, predstavnika ovdje sabranih bogoslovija iz Krke, Beograda, Foče, Sremskih Karlovaca, da se nastavi sa reformom crkvenog školstva. Mislim da je to i volja našeg zaštitnika Svetog Petra Cetinjskog da naše škole budu dostupne svima, a da zadrže svoj jevanđeljski karakter.“

Između ostalog, rektor je kazao da su Vlada i Ministarstvo prosvjete Crne Gore upoznati i sa inicijativom da se Bogoslovska škola Svetog Petra Cetinjskog, kao prva srednja škola u novovjekovnoj istoriji Crne Gore, registruje i da ima pravo javnosti, kao i sve vjerske i druge škole.

Otac Gojko je istakao posebno zadovoljstvo što je jedan mlad obrazovan čovjek, Pavle Božović danas na Liturgiji primio đakonski čin:

„Neka ga Bog poživi i da sa ovim đakonskim činom te darove od Boga dobijene umnoži na dobro naše Crkve i naše crkvene misije koja je svi dobro znate u kakvim iskušenjima u Crnoj Gori, te nam trebaju novi propovjednici i Bogu hvala i Svetom Petru na tom blagoslovu.“

U nastavku se prisutnima obratio knjaz zetski Stanko Crnojević Bušatlija koji je istakao da je naša Crkva nadživjela tri carstva: Rumejsko, Tursko i Austrougarsko, Mletačku republiku, italijansku i jugoslovensku kraljevinu, Njemački rajh, komunističku i socijalističku Jugoslaviju:

„Zovemo je srpskom jer je potekla iz srpskih zemalja među srpskim plemenima koja su živela na putu kojim je civilizacija došlo sa Bliskog Istoka u Evropu i učinila ih Zapadom na Istoku, Istokom na Zapadu. Zovemo je po Srbima koji su održali njen hiljadugodišnji kontinuitet, a od toga 800 godina samostalnosti, ne dovodeći u pitanje ničije nacionalno opredjeljenje kao uslov pripadnosti našoj Crkvi. Tražeći svoj identitet pitam se može li biti čvršćeg uporišta od Pravoslavne crkve i za Crnogorce i za Srbe.“

U nastavku akademije je izveden kulturno-umjetnički program u kojem su pored ostalih učestvovala i djeca sa vjeronauke, hor „Njegoš“ i dječji hor „Sv. Mardarije Lješansko-libertvilski“.

Praznično sabranje je nastavljeno uz slavsku trpezu ljubavi.