Kralj Nikola Masline

Ljetopis, 4. novembar

Ime: Ljetopis 04.11.2019 (1946 UNESCO, 1890 Masline); Opis: Ljetopis, 4. novembar Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 4.novembra 1890. godine knjaz Nikola obratio se narodu i naredio da je svaki vojnik iz, kako je navedeno, „onijeh mjesta đe može rodit loza, dužan da iste godine usadi 200 korijena loze, svaki brigadijer 20 korijena maslina, komandijer 10, a oficijer  pet korijena“.

Kralj Nikola MaslineCrna Gora ima izuzetne potencijale za razvoj maslinarstva i uljarstva, ima dugu tradiciju i povoljne klimatske uslove. Za značajnije sađenje maslina zaslužna je mletačka vlast.

Postojao je zakon po kome je svaki mladić da bi se oženio morao da zasadi dvadesetak stabala. Da bi se ljudi okrenuli maslinarstvu, i knjaz Nikola 1890. godine, s obzirom da je Crna  Gora izašla na more poslije Berlinskog kongresa 1878. godine, donio je uredbu prema kojoj je svaki brigadir obavezan da zasadi po 20 stabala maslina komandir i potkomandir po deset , oficiri i bajaktari po pet , vodnik dva , desetar jedno ,a svako domaćinstvo po stotinu stabala.

Maslinovo ulje se koristi i kao lijek . Smatra se da maslinovo ulje uspješno liječi stomačna oboljenja, oboljenja  žuči, crijeva i kože, kao i razne upale.Upotrebljavano je i kao kozmetičko sredstvo – za njegu tijela i kose. Ulje se osim kao hrana i lijek koristilo za osvjetljenje, stavljalo se u kandilo , ali su i ribari prilikom lova na feral znali”da uljem poprskaju morsku površinu da se razbistri i bolje vidi”.

Maslinovim grančicama se, radi napretka i sreće, kite kuće prilikom gradnje ili svadbe.

 

  • Na današnji dan, 4.novembra 1946. godine na snagu je stupio Statut UNESKO-a  (Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu).

UnescoOrganizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu je specijalna organizacija Ujedinjenih nacija bazirana u Parizu. Osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje saradnje među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metod pospješivanja univerzalnog poštovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda. Unesko ima 195 zemalja članica i deset pridruženih članova. Glavno sjedište organizacije je u Parizu sa preko 50 kancelarija širom svijeta.

Unesko svoje aktivnosti sprovodi kroz pet programskih oblasti: obrazovanje, prirodne nauke, sociologija, kultura i komunikacije. Projekti u Uneskovom sponzorstvu obuhvataju pismenost, tehničke i učiteljske programe, međunarodne naučne programe, promociju nezavisnih medija i slobode štampe, regionalne i kulturne istorijske projekte, promovisanje kulturnog diverziteta, prevode svjetske literature, sporazume o međunarodnoj saradnji radi očuvanja svjetske kulturne i prirodne baština (Svjetske baštine) i očuvanje ljudskih prava, i pokušaju prevazilaženja svjetske digitalne podjele.

Uneskov cilj je „da doprinese izgradnji mira, održivom razvoju i interkulturalnom dijalogu kroz obrazovanje, nauku, kulturu, komunikaciju i informisanje”.Drugi prioriteti organizacije uključuju dostizanje kvaliteta obrazovanja za sve i doživotnog učenja, rješavanje novih socijalnih i etičkih izazova, njegovanje kulturnog diverziteta, kulture mira i izgradnja inkluzivnih obrazovanih društava kroz informisanje i komunikaciju. Priprema jednog područja za UNESKO listu svjetske baštine je višegodišnji proces, koji uključuje sve strukture društva. Pored pripreme same dokumentacije, odnosno Nominacionog dosijea, potrebno je paralelno pripremiti to područje za obaveze koje proističu iz budućeg statusa „svjetska baština“. Žitelji jednog takvog područja moraju biti upoznati sa svim vrijednostima koje to područje ima, kako bi se na pravi način i starali o njemu. Područje svjetske baštine po definiciji pripada svim građanima svijeta i kao takvo mora imati adekvatan tretman i posebnu pažnju. Stoga je ono i zajednička odgovornost svih, kako državnih i lokalnih vlasti, tako i samih žitelja.

Svaka država ima pravo da kandiduje dobra za koja smatra da imaju potencijal da se nađu na ovoj listi. Crna Gora je tako formirala svoju Listu potencijalnih kulturnih i prirodnih dobara. Na toj listi su, pored istorijskog jezgra Cetinja, Stari grad Bar, Duklja, Nacionalni park Biogradska gora i stećci, srednjevjekovni nadgrobni spomenici. Lista potencijalnih dobara se može dopuniti u svakom trenutku, a u skladu sa Operativnim smjernicama o primjeni Konvencije o svjetskoj baštini, ponovo se razmatra i podnosi najmanje svakih deset godina.