Maj 2021 Arhijerejska Liturgija U Manastiru Urosevica

Postavljen novi nastojatelj manastira Uroševica

Ime: 14.05.2021 besjeda vladika joanikija u manastiru urosevica; Opis: Postavljen novi nastojatelj manastira Uroševica Tip: audio/mpeg

Na praznik Svetog proroka Jeremije, u petak 14. maja 2021. Njegovo preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske g. Joanikije služio je sa sveštenstvom Svetu arhijerejsku liturgiju, u manastiru Uroševica.

U arhipastirskoj besjedi vladika je podsjetio da je ova sveta obitelj iz davnih vremena i da nije poznato kad je ovdje služena prva služba.

„Naučnici koji su izučavali manastir Uroševicu zaključili su da se ovdje, pošto je ispod ove stijene bila pećina, suva u toku godine, prvobitno podvizavao neki podvižnik, koji se pročuo po svojim vrlinama, te da je on osnivač ovog manastira. Oko njega su se poslije okupili monasi, duhovnici, podvižnici, koji su se sklanjali od svijeta i na miru se molili Bogu. To je, uvijek, bila želja velikih podvižnika, da se udubljuju u tajne Božje, da osvećuju svoju dušu i svoja srca neprestanom molitvom“, kazao je Preosvećeni Episkop.

Naveo je da je ova svetinja posvećena Svetom arhanđelu Mihailu i ostalim nebeskim silama bestjelesnim. I to je, ukazao je vladika, veoma znakovito.

„Askete, podvižnici koji više žive od molitve i više se hrane riječju Božjom, nego hljebom, upodobljavaju se nebeskim silama, anđelima Božjim. Privlače na takav način Božju blagodat i Božju milost i darove sa Neba, pa su zato pojedini monasi u pustinjama procvjetali kao cvijet, njihova duša zamirisala ne zemaljskim mirisom nego Božjim mirom, kako kažu naši stari. U našem rečniku to bi značilo mir, ali i miris“, rekao je vladika Joanikije, dodavši da duša, ispunjena vrlinom, toliko miriše i toliko je prijatna da je svima drago da budu u blizini takvih ličnosti.

Vladika je ocijenio da su nedovoljni podaci sa kojima se raspolaže, kada je u pitanju velika svetinja, kakva je manastir Uroševica.

„Djelimično su izvršena arheološka istraživanja, pa smo našli stare temelje crkve i konaka, ima ih još, ali ono što je osnovno i prvobitno, to je obnovljeno; ova crkvica, koja je podobna Ostroškoj pešteri, sazidana pri stijeni, ili manastiru Kumanici, i prvobitni konačić u kome može da živi jedan ili dvojica monaha. Ali, ovo je izuzetno dragocjeno i sveto mjesto i imao je razloga naš o. Jerotej, sabrat manastira Đurđevi Stupovi, da se žrtvuje za obnovu ove svetinje. Zaista, je on ovdje uložio veliki i blagosloven trud i veliko umijeće da ovu svetinju obnovi zajedno sa priložnicima i vjernim narodom“, ukazao je Njegovo preosveštenstvo.

Ocijenio je da se mnogo uradilo na obnovi manastira, koja je počela 2007. godine, poodavno su završeni crkva i konak, a zatim je i oslikana ova crkvica.

„Sve je spremno da ovdje živi neko od monaha. Znajući koliko se ovdje otac Jerotej potrudio, riješili smo da mu damo blagoslov da se on ovdje nastani. To je i želja naroda koji živi u okolini, da se ovdje redovno pali kandilo, da se vrši služba Božja, da zvoni zvono, da se vidi da je ova svetinja oživjela i ne samo da je oživjela, nego je ona, hvala Bogu, i nama dala novi život. Takva je blagodat svetinja Božjih. Kada ih gradimo, izgrađujemo sami sebe, kada ih obnavljamo obnavljamo svoju vjeru, svoje zajedništvo i našu međusobnu ljubav“, naglasio je vladika.

I ranije su ovdje bile službe za Svetog proroka Jeremiju, pa je ovaj veliki i divni praznik naznačen da bude proljećni sabor u manastiru Uroševica, a jesenji sabor da bude na slavu manastira, kada se Crkva molitveno sjeća Čuda Svetog arhađela Mihaila.

„Ocu Jeroteju ovdje neće biti lako, ali će imati više mira, moći će na miru da se moli Bogu, da služi svete službe, da napreduje duhovno i uzrasta u sve dane njegovog života. Cijelo vrijeme Đurđevi Stupovi su stajali iza ove obnove, stajaće i u buduće i pomagaće da bi ova svetinja zaživjela kako Bog zapovjeda. Neka našem ocu Jeroteju bude srećno i blagosloveno i na mnogaja i blagaja ljeta“, poručio je Episkop budimljansko-nikšićki g. Joanikije.

Izvor: Eparhija budimljansko-nikšićka