Povodom 120 godina od smrti Marka Miljanova (1833-1901), JU Muzeji i galerije Nikšić, organizovala je, u četvrtak 16. decembra 2021. u Gradskoj kući razgovor na temu „Marko Miljanov – etika čojstva i junaštva“.
„Crna Gora ima toliko junaka koliko i muževa, ali samo jednog Marka Miljanova. U njemu su skupljene sve lijepe osobine Crnogoraca, ali njihovih pogrešaka nema… Njegov daroviti, prijemčivi i pronicljivi um je otvoren svemu što se tiče čovječanstva, ali su mu interesi sopstvenog naroda u užem i širem smislu: Crne Gore, srpstva i slovenstva veoma tijesno prirasli za srce. Slovenska ideja našla je u ovom čovjeku – koji nije mogao i nije imao prilike da studira njen početak i značaj – izrazitog i oduševljenog apostola, kao vođu svega što je lijepo i uzvišeno… Ni u životu, ni u knjigama, nijesam našao drugog čovjeka o kome bih mogao reći: taj je kao Marko Miljanov“, pisao je je o Marku Miljanovu češki novinar i književnik Jozef Holoček.
U tribini, koja je organizovana povodom značajne godišnjice – 120 godina od smrti Marka Miljanova, učestvovali su: Nemanja Vuković, predsjednik SO Nikšić, dr Drago Perović i dr Dušan Krcunović.
Predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković je postavio pitanje: Zašto je nama, 120 godina poslije smrti, značajan Marko Miljanov, dodavši da je, možda, pravilnije pitati: Zašto nam je danas potrebniji nego ikada, zašto ga treba stalno čitati i razmišljati nad pročitanim; čemu nas i u političkom životu može naučiti njegov duh i moral?
„Da bismo odgovorili na ova pitanja treba da se prisjetimo velikog besjednika Cicerona, koji je rekao da upoznati svoju prošlost znači odrasti, a koliko nas je slabo poznavanje ili iskrivljeno shvatanje naše istorije koštalo svi smo svjedoci“, kazao je Vuković, dodavši da je „djelo Marka Miljanova nespresušno vrelo i trajni izazov istoričarima, književnim kritičarima, etnolozima, lingvistima, sociolozima, političarima, folkloristima, filozofima, prije svega, ljudima koji se bave etikom kao znanjem, izborom dobrih stvari u životu“.
Marko Miljanov, po riječima Dušana Krcunovića, nije bio samo sakupljač i pripovjedač narodnih priča i anegdota sa snažnom moralnom porukom i poukom, koje su objedinjene pod naslovom „Primjeri čojstva i junaštva“, već njihov istorijski protagonista i vjerovatno poslednji veliki exemplum heroicum, dakle primjer čojstva i junaštva.
„Čojstvo i junaštvo kao društveni ideal jednog vremena koje je polako nestajalo na razmeđu vjekova, nastavljalo je da živi u formi njegovog književnog djela kao svjedočanstvo o izuzetnim i izvanrednim događajima susreta istorijske realnosti ljudskog života sa filozofskim idealima moralizma. „Primjeri čojstva i junaštva“ pripadaju književnom žanru kratke junačke priče ili agonalnog razgovora, kako će tu književnu vrstu nazvati čuveni slavista Gerhard Gezeman“, ukazao je Krcunović, pojasnivši da grčka riječ agonija, koju i Gezeman koristi kao lozinku za razumijevanje crnogorskog patrijarhalnog društva, označava borbru, nadmetanje, rivalitet, takmičenje i nadgornjavanje, bilo u ratu ili miru, na riječima i djelima, u mudrosti, u besjedništvu, u pitanjima vrijednosti koja su danas prognata iz javnog prostora, u hitrini odgovora, kako bi se postigao moralni podvig i pobjeda, prije svega, nad samim sobom i svojim ograničenim ljudskim egom.
Drago Perović smatra da je Marko Miljanov pisao ili se, možda, i opismenio samo zbog toga da bi naglasio ta dva ključna pojma koji odgovaraju duhu antičkog i duhu hrišćanskog svijeta i duhu novovjekovnog svijeta, kada se postavlja pitanje kako biti čovjek.
„Tu možemo da pronađemo i kantovsko pitanje samoodređenja čovjeka i, više od toga, hegelovsko pitanje priznanja, a onda i, preko toga, pitanje modernog odnosa prema drugom čovjeku kao strancu, odnosa prema siročadi, odnosa prema siromašnima, prema žrtvama, prema ubici, dakle, nešto što je tematika druge polovine 20. vijeka. Suočavamo se sa jednom nestvarno umjetnički, književno izvedenom kristalizacijom tog etičko-ontološkog habitusa, gdje se odnos prema životu tumači iz višestrukog arsenala toga života, gdje život nije samo puki biološki život, nego gdje je život splet okolnosti koje zavise od pojedinca čovjeka, njegove zajednice, zajednice sa kojom se njegova zajednica odnosi i od Boga“, naveo je, između ostalog, Perović.
Moderator tribine bila je Margita Savović.
Dvodnevna manifestacija, posvećena obilježavanju 120 godina od smrti Marka Miljanova završena je razgovorom na temu: Književno djelo Marka Miljanova, koja je održana u Gradskoj kući u Nikšiću, u petak 17. decembra. U programu su učestvovali studenti Filološkog i Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
