U utorak, 20. decembra 2022. godine, u Svetogeorgijevskom domu pod Goricom održana je dijaloška tribina na temu „Pravoslavno bankarstvo“. Na poziv protojereja-stavrofora Gojka Perovića govorili su protojerej Predrag Šćepanović, ekonomista i teolog i gospodin Nenad Vitomirović, ekonomista i autor knjige „Pravoslavna banka“.
Gospodin Vitomirović na početku je objasnio razlog pisanja knjige, kao i sam njen naziv. Razmatrao je principe funkcionisanja moderne banke u skladu sa hrišćanskim etosom. Po njemu se današnje poslovanje svodi na ono što je zakonom dozvoljeno, a ne na ono šta je u redu. Konstatovao je da postoji mogućnost poslovanja po vjerskim principima i da to nije utopija, već je dokazano i postoji. Hrišćanska ekonomija sama po sebi je vraćanje duše i uma u ekonomiju.
Iznio je jednu od zanimljivih ideja iz knjige, a to je etički odbor koji bi odlučivao ko može da bude klijent banke i šta može da se finansira. Takođe, mora se napraviti razlika između onoga koji zbog više sile zaista ne može da vrati kredit i onoga koji to neće. Sa druge strane, veliko je povjerenje klijenata u banku da ih ona nikada neće pustiti niz vodu i dozvoliti da propadnu.
Napravio je razliku između imućnog čovjeka, koji ima materijalno, i bogatog koji ima i Boga u sebi, ima materijalno i čini tako znajući da mu je to od Boga dato.
Zaključio je da bi bez banke stala privreda. Banka ima proizvod koji se zove kredit. To je oruđe, a ne oružje. I oni koji uzimaju kredit moraju dobro da razmisle šta da rade sa njim.
Otac Predrag kazao je da je ova knjiga pionirski poduhvat i pokušaj autora da objasni i ubijedi čovječanstvo i duhove podnebesja da još ima Boga u čovjeku, da još ima filantropije, da čovjek čovjeku ne treba da bude vuk nego jedni druge treba da gledamo kao braću. Dehumanzacija ekonomije je bila alarm za autora ne samo da kritikuje, već da da neka rješenja, da se pomogne čovjeku. Knjiga na pitak i jednostavan način govori o nekom novom svijetu finansija, i ona može da bude mit i utopija samo za onoga koji ne želi dobro čovjeku i koji ne vjeruje u postulate hrišćanstva.
Naglasio je da ekonomija nije izuzetak već da su i druge nauke izgubile vertikalu, vezu sa Bogom. Nauka je sama sebi postala cilj. „Naravno, svi težimo nauci i želimo da koristimo njena dostignuća, ali ako nauka izgubi vezu sa vertikalom, vezu sa Tvorcem koji je sve to smislio, desiće se ekonomske krize i iskakanja iz sistema.“
Objasnio je da sve monoteističke religije stoje na stanovištu da je kamata grijeh.
Govoreći o milosrđu, kazao je da su bogataš i siromah idealna prilika za bogataša da pokaže milosrđe, jevanđelsku vrlinu koja, po riječima Svetog Justina, i samog Boga potresa.
Na kraju je podsjetio na riječi mitropolita Antonija Bluma: „Živi kako hoćeš i misli kako hoćeš, ali ako ne živiš za drugog, promašio si život“, dodajući da je u toku post kada treba da skupimo stomake i raširimo srca, jer je naše samo ono što dajemo drugima.
U toku večeri dotakli su se još mnogih zanimljivih tema vezanih za ekonomiju, kao i moguće veze teologije i ekonomije. Cijelu tribinu možete pogledati u priloženom snimku.
Lazar Šćekić
