Svetom liturgijom, rezanjem slavskog kolača i slavskom trepezom ljubavi, 27. septembra 2023. ljeta Gospodnjeg, u ostroškoj svetinji toržestveno je proslavljen praznik Vozdviženja časnog Krsta – Krstovdan, hramovna slava jedne od crkava u Gornjem Ostrogu, koju je za svog života podigao i ukrasio Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac.
Svetom liturgijom načalstvovao je ostroški iguman arhimandrit Sergije, a sasluživalo mu je brojno sveštenstvo i sveštenomonaštvo uz molitveno učešće brojnog monaštva i vjeronog naroda.
Poslije čitanja začala iz Svetog jevanđelja riječima praznične besjede obratio se iguman Sergije.
– Gospod samog Sebe iz ljubavi daje kao žrtvu živu, uzima sve grijehe svijeta i prinosi za nas Sebe na krst i daje nam se. Šta se dešava na krstu? Hristos Gospod raspet na krstu, kao Bogočovjek, Njegova ljudska priroda, Sebe daje da Ga smrt primi. Ali pošto je On Bogočovjek i nema drugog boga koji je spasio čovjeka i pobjeđuje smrt, On je jedini kao Bog i čovjek mogao da svojom smrću pobijedi smrt, jer smrt nije mogla da drži život. Gospod je i život, Stvoritelj i Životodavac i smrt je Njegovom smrću pobijeđena, tako što nije mogla da Ga održi u svojoj vlasti, nego je sila božanska pobijedila silu smrti i On vaskrsava. Svojim vaskrsenjem daje svima onima koji povjeruju u Njega i krste se, svoje Tijelo i svoju Krv, ali i život vječni. Gospod spasenje nije predvidio samo za neke pravednike, nego je divan Gospod dao mogućnost da se spasi svaki čovjek u svakom trenutku svog života, a to je ovaj čas i dan, da se pokaje i krene za Njim – besjedio je o. Sergije.
Podsjtio je na čudesni pronalazak Krsta Gospodnjeg.
– Sveta Jelena, majka Cara Konstantina puna ljubavi Božije i poštovanja prema Njegovom časnom Krstu, pošla je da pronađe Krst Gospodnji. I Krst je pronađen. On je bio zatrpan smećem, ali Božijim proviđenjem saznalo se gdje je i postoji predanje da je Sveta carica Jelena bacala dukate i ljudi bi išli da ih traže i tako su prokopali mjesto gdje su bila tri krsta, Gospodnji i dvojice razbojnika raspetih s Njim. Dilema, koji je krst Gospodnji riješena je tako što su tuda prenosili mrtvaca, prislonili su svaki od krstova na njega i onaj koji je bio Gospodnji Krst, pri dodiru mrtvaca, mrtvac je oživio – podsjetio je o. Sergije.
Ostroški iguman je kazao i da danas proslavljamo Vozdviženje časnog Krsta u Jerusalimu.
– Drugi značajan događaj koji danas proslavljamo jeste kada je car Iraklije oslobodio Krst Gospodnji iz ropstva neznabožaca i htio je da ga uznese u carskom odijelu, ali nije mu se dalo. Onda je Patrijarh Makarije rekao caru da se obuče u smireno odijelo čovjeka i kao tako odjeven, smirenog duha, smirene misli, daje mu se snaga da iznese i podigne Krst pred čitavim narodom. Iz toga možemo da naučimo da ako je on kao car trebao da skine svoju gordu carsku odjeću i smiren donese Krst do kraja, trebalo bi i mi da se poučimo vrlo važnoj činjenici o Krstu Hristovom, da i mi kao ljudi ne gordeći se, nego iskreno vjerujući, ali i hrabro živjeći i ispovijedamo svoju vjeru i uspijemo da svoj krst donesemo do cilja i uđemo sa Gospodom gdje su i Presveta Bogorodica i svetitelji Božiji u Carstvo nebesko – poručio je o. Sergije.
Na kraju Liturgije saslužitelji su blagosiljali i prerezali slavski kolač, koji su povodom hramovne slave, a u čast Vozdviženja časnog Krsta Gospodnjeg pripremila ostroška bratija.
Crkvu časnog Krsta podigao je nastojatelj ostroškog manastira jeromonah Isaija 1665. godine sa blagoslovom Sv. Vasilija Ostroškog. Kao i Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice živopisana je 1667. godine. U opširnom natpisu iznad vrata, na zapadnom zidu, piše da je oslikavanje blagoslovio zahumski Mitropolit kir Vasilije, odnsono Sveti Vasilije. Kao ktitor koji se starao o gradnji i živopisanju, pominje se iguman, jeromonah Isaija, iz Onogošta iz sela Popa. Freske su vješto prilagođene skučenom n nepravilnom prostoru zidova. Dekoraciju crkve radio je majstor Radul, jedan od najplodnijih slikara toga vremena.
Sve fotografije
Izvor: Manastir Ostrog
