Ovo izdanje emisije o aktuelnim dešavanjima i svetinjama Svete srpske zemlje Kosova i Metohije posvetili smo dvadesetoj godišnjici martovskog pogroma i obilježavanju ove godišnjice.
U Gračanici sjutra centralno obilježavanje dvadesete godišnjice Martovskog pogroma
U nedelju 17. marta navršava se dvadeset godina od Pogroma na Kosovu i Metohiji u kom je stradalo 19 osoba, uništeno oko 900 kuća, protjerano 4000 Srba, uništeno i oskrnavljeno 39 crkava i manastira.
Dom kulture „Gračanica“ i Galerija umetnosti Priština tim povodom organizuju centralno obeležavanje ovog tragičnog događaja programom: ,,Pogrom – Nagrađeni zločin“.
U nedjelju 17. marta u 11 časova u manastiru Gračanica biće služen parastos, a potom će bijele ruže biti položene ispred instalacije „MISSING“ u dvorištu Doma kulture Gračanica.
U 11:30 biće otkriven spomenik ubijenima u Pogromu 17.marta 2004. rad akademskog vajara Branislava Ristića, koji će biti postavljen u dvorištu Doma kulture Gračanica. Na otkrivanju spomenika će govoriti Dejan Ristić direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Dušica Nikolić zamenica direktora Kancelarije za KiM Vlade Republike Srbije.
Na Svečanoj akademiji koja će početi u 12 časoba učestvovaće: Vladika raško-prizrenski Teodosije, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM Vlade Republike Srbije Milena Paralić, načelnik Kosovskog okruga Srđan Popović, predsedsednik Srpske liste Zlatan Elek, Ansambl Venac, Prizrenski bogoslovi, Hor muzičke škole „Stevan Mokranjac“, Baletska škola Gračanica, kao i sami svedoci i učesnici u stradanju tokom Pogroma: Dragana Stanojević, dr Dragan Perić i Novica Stolić. Pokrovitelji obilježavanja su Kancelarija za Kosovo i Metohiju, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Opština Gračanica i SG Priština.
U Beranama održano dobrotvorno veče “Kosmet – duša Crne Gore” za crkvu u Orahovcu
Pod sloganom “Svi zajedno za Orahovac” u petak 15. marta je u Domu kulture u Beranama održano dobrotvorno veče za oslikavanje crkve posvećene presvetoj Bogorodici u Orahovcu pod nazivom “Kosmet – duša Crne Gore”.
Veče je, svojim arhijerejskim slovom, blagoslovito Episkop novobrdski g. Ilarion, vikarni Episkop Patrijarha srpskog.
,,Mi vjerom živimo, u njoj da hodimo i svjedočimo svojim životom radost Vaskrsenja na konkretan način. Blagodarni smo na vašem trudu ne samo da pjevate, razonode radi, o Kosovu i Metohiji već što dolazite na Kosovo i Metohiju i pomažete da se crkva gradi. Gradite i kada sa ovog prostora dođete u Devič, Dečane ili Pećku Patrijaršiju da se pričestite a izraz te ljepote koju doživljavate biće i živopis koji će, ako Bog da, zasijati na zidovima crkve Majke Božije u Orahovcu”- kazao je Vladika Ilarion.
Vladan Džiknić predsjednik humanitarne organizacije ,,Čojstvo“ pozvao je svoje sugrađane, koji su do poslednjeg mjesta ispunili salu beranskog Doma kulture, da se priključe akciji ,,Kosmet – duša Crne Gore”, u okviru koje se prikupljaju sredstva potrebna za oslikavanje orahovačke crkve.
U programu su učestvovali: Danica Crnogorčević, dječiji crkveni hor ,,Mladenci”, etno grupa ,,Gorica”, guslar Milun Tomović, kao i profesorica Olivera Radić novinar iz Orahovca.
Olivera Radić, koja svojim novinarskim i književnim radom svjedoči istinu o patnjama i životu kosovskometohijskih Srba je domaćine prigodnom besjedom ,,provela” kroz Orahovac, mjesto u koje mnogi Beranci rado hodočaste, ne zaboravljajući da često darovima obraduju mještane, posebno one najmlađe.
Dok je Danica pjevala pjesmu ,,Orahovcu, bašto rajska “, suze u očima mnogih izazvao je izlazak na binu profesorice srpskog jezika u Gimnaziji u Orahovcu Olivere Radić, koja se pridružila Danici da zajedno otpjevaju pjesmu o gradu u kojem dijeli teške trenutke sa preostalim Srbima. Olivera Radić, koja svojim novinarskim i književnim radom svjedoči istinu o patnjama i životu kosovskometohijskih Srba je domaćine prigodnom besjedom ,,provela” kroz Orahovac, mjesto u koje mnogi Beranci rado hodočaste, ne zaboravljajući da često darovima obraduju mještane, posebno one najmlađe. Na tonskim zapisima blagodarimo kolegama sa Radija ,,Goraždevac”.
U Gračanici otvorena izložba radova sa likovne kolonije „Jesen u Prizrenu 2023“: Doprinos očuvanju nasleđa i sećanja
U Galeriji Doma kulture u Gračanici 13. marta je otvorena je izložba radova nastalih na likovnoj koloniji „Jesen u Prizrenu“. Izložena umetnička dela su inspirativni doprinos očuvanju kulturnog i duhovnog nasleđa Srba na Kosovu.
Već devet godina ovaj događaj okuplja istaknute slikare iz Srbije i regiona i podstiče obnovu uništenih kulturnih vrednosti poput fresaka, ikona, slika, knjiga, biblioteka, škola, grobalja i urbanih celina.
Iguman manastira Svetih Arhangela otac Mihajlo je bio domaćin umetnicima tokom prošlogodišnje likovne kolonije „Jesen u Prizrenu“, a sinoć je u Gračanici otvorio izložbu, ovoga puta priređenu u okviru programa „Pogrom – Nagrađeni zločin“ kojim se obeležava 20 godina ovog tragičnog događaja u martu 2004.
„Povod ovog našeg okupljanja je 20 godina od Martovskog progona. Svi mi, ljudi koji živimo ovde, sećamo se onih nemilih događaja i onog što se dokazalo da nije bilo tačno, zašto su nas po drugi put progonili, zašto su uništili crkve i manastire i zašto su spaljivali domove. Dokazalo se da mi, Srbi, nismo napravili to za šta smo bili optuživani, udavili decu u Ibru. To je, svi znamo, bio samo povod da oni krenu u drugi pogrom. Svedoci smo da su gorele mnoge crkve i mnogo toga. Što u prvom naletu 1999. nisu uradili, to su 17. marta 2004. pokušali, da nas izbrišu. Ali, dok smo mi uz Gospoda i dok se mi budemo držali tih svetinja, niko nas ne može oterati odavde“, naveo je on.
Otac Mihailo je istakao da je manastir kuća svakog posetioca i mesto gde se svi okupljaju radi molitve i očuvanja duhovnosti.
„Svaki čovek koji dođe u Arhangele posle određenog vremena oseti da je odatle, da to kamenje govori i da te ruševine imaju svoju dimenziju koja nije vidljiva, ali se oseti. Svako od tih ljudi koji jednom dođe, potrudi se da dođe ponovo. Tako se manastir umnožava, svake godine je sve više ljudi koji dolaze. Verujem da će ih i u narednom periodu biti još više i da ćemo se okupljati. Umetnici da slikaju, pojci da poju, glumci da glume, monasi da se mole Bogu, vernici da se isto mole zajedno Bogu. Svaki čovek koji dođe, bilo koje vere i bilo kom narodu da pripada, dobro je došao jer je to dom Božji, mesto gde se svi okupljamo. Tako i ova izložba, sama ova dela najbolje govore koliko su se ljudi potrudili, koliko se trude i za vreme boravka u manastiru. Siguran sam da će manastir ostati da živi zajedno sa njima“, dodao je iguman.
Slikar Ivan Galjak je izrazio zahvalnost organizatorima na prilici da se umetnici predstave i izraze svoje osećaje i duhovnu snagu kroz svoja dela.
„Pripala mi je čast da se u ime dragih kolega zahvalim na pozivu organizatorima iz Doma kulture ‘Gračanica’ jer su nas prikupili u sazivu za likovnu koloniju ‘Jesen u Prizrenu 2023’ i pružili nam šansu i priliku da na platnima predstavimo sebe, svoja osećanja, svoju duhovnu jačinu koju smo dodatno dobili u manastiru Arhangeli, uz blagoslov oca Mihajla i prelepom gostoprimstvu koje je trajalo sedam dana. Mislim da smo je poštovali i to se vidi na našim delima“, kazao je.
On je naglasio važnost zajedništva i predanosti očuvanju srpskog identiteta na Kosovu.
„Ja sam rođen, živim i radim na Kosovu i Metohiji. Prisutan sam i svedok svakodnevnih progona i lobiranja protiv Srba, skrnavljenja manastira. Bukvalno pokušavaju da nam oduzmu identitet i to nam mnogo smeta. Trebali bi, uz našu najlepšu veru, da se udružimo, da budemo složni i da maksimalno predstavimo na najbolji način sebe, svoj rad i da pokažemo da smo dostojni svojih predaka jer ostajemo ovde da živimo na Kosovu i Metohiji“, rekao je Galjak.
Kustoskinja Galerije umetnosti Priština Milica Kostić je naglasila da se kroz izložbu svedoče vizuelne istine i lične poetike umetnika, ističući važnost događaja poput Pogroma iz 2004. godine i težak položaj srpskog naroda na Kosovu.
„Pod krilima manastira Svetih Arhangela kod Prizrena već dugi niz godina uspešno se realizuje likovna kolonija kao najbolji pokazatelj eminentnog stvaralaštva i odgovora umetnika na problem srpskog naroda, razaranje manastira i brisanje srpskog identiteta na Kosovu i Metohiji. Ova izložba i rad u Arhangelima posvećeni su i dvadesetogodišnjici Pogroma 2004. godine u kojima je teško postradala naša kultura i duhovnost. Na platnima slikari svedoče vizuelne istine i lične poetike, a uočljive su i promene u načinu pristupa i sagledavanju istine kroz oblikovanje impresije događaja, ideala i nadahnuća“, rekla je ona.
Učesnici kolonije 2023. bili su: Miljana Drašković, Nevena Kostić, Marija Stanojlović, Teodora Rakidžić, Ivan Galjak, Šandor Šlajf i Milan Đurić. Iza njih su ostala umetnička dela inspirisana obnovom, Prizrenom, manastirom Svetih Arhangela, kulturnom i duhovnom istorijom Kosova.
Pokrovitelji kolonije i izložbe su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Kancelarija za Kosovo i Metohiju, uz podršku Eparhije raško-prizrenske.
Blaženog spomena mati Makarija Sokolička: Dani pogroma bili su užasni dani. Gorelo je celo Kosovo. Osnovna boja bila je crvena, ali ne boja radosti već boja uništenja
Povodom godišnjice Martovskog pogroma iz arhive našeg Radija izdvojili smo razgovor sa svjedokom pamćenja mati Makarijom Sokoličkom koji smo snimili 2018. godine.
,,Da Bog blagoslovi da takav pogrom više nikad ne bude ni u ovoj ni u bilo kojoj drugoj zemlji, ni gdje su naši prijatelji ni gdje su naši neprijatelji. To su bili užasni dani. Tih dana gorelo je cijelo Kosovo. Osnovna boja bila je crvena, ali ne ona crvena boja radosti nego boja uništenja, boja straha, boja ubistava, boja pogroma, boja velikog stradanja“- kaže mati Makarija sa kojom smo razgovarali povodom 14. godišnjice martovskog pogroma na Kosovu i Metohiji.
Mati se sjeća i da je nekoliko dana prije svog mučeničkog stradanja u njihov manastir dolazio monah Hariton, sjeća se mučenički postradalog oca Stefana i čokolade koju je nosio u džepu…sjeća se velikog egzodusa…starice koju je u Prištini našla udavljenu u kadi, koja je prethodno pojela i pastu za zube jer nije imala šta da jede…sjeća se mlade žene koju je našla zaklanu na podu dok je pored nje bilo dijete koje je tražilo da sisa…
Mati Makarija govori da ni danas Srbima nije bezbjedno na Kosovu.
“Sinoć je bačena bomba na kuću Srbina koji živi sa svojom majkom u Bošnjačkoj mahali u Kosovskoj Mitrovici“- svjedoči mati. Ona govori i o ubistvu Olivera Ivanovića “viteza borbe za srpski narod koji nikako nije htio da napusti svoj narod i svoje Kosovo“.
Autor emisije: Slobodanka Grdinić
