Olimpijske Igre Hitler

Ljetopis, 1. avgust 2020

Ime: Ljetopis 01.08.2019 - (1936 - Hitler Olimpijske igre, 1810 - Kamilo Kavur); Opis: Ljetopis, 1. avgust Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 1. avgusta 1936. godine Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI Olimpijske igre.

Olimpijske Igre HitlerXI Ljetnje olimpijske igre su održane 1936. godine u Berlinu, u Njemačkoj. Berlin je selektovan kao domaćin 1931. godine, pobijedivši Barselonu. Iako je se to dogodilo prije njenog dolaska na vlast, Nacistička partija je iskoristila priliku da promoviše svoju ideologiju. Mada su Njemci dominirali u mnogim sportovima, trijumfi sportista iz drugih zemalja dolazili su kao šamari nacističkoj filozofiji. Najpoznatiji od njih bio je Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje. Zbog pobjeda Džesija Ovensa, njemački lider Adolf Hitler je napustio olimpijski stadion, jer nije želio da mu dodijeli medalju zbog njegove crne boje kože. Ono što se ističe, kada je organizacija samih igara u pitanju je da nikada prije Berlina domaćin nije određen glasanjem, nikada prije olimpijska baklja nije nošena kao štafeta. Ovo je bilo do tad jedino sportsko takmičenje, koje je na taj način medijski ispraćeno, uz direktne TV prenose i obilatu upotrebu filmskih kamera. Ove Olimpijske igre su bile idealna prilika za rasnu propagandu. Domaćini takmičenja takvu priliku nijesu mogli da propuste, pa su  XI Olimpijske igre tako i zapamćene u istoriji. Njemci su se trudili da što je moguće bolje prikažu dostignuća arijskih sportista i graditelja, ponosnog vođe i cijele nacije koja stoji iza njega. Sam Hitler lično je otvorio takmičenje. Nacisti su još prije dolaska na vlast sjajno koristili medije, a u centru pažnje ovog puta je bio njemački film. Leni Rifenštal, genijalna i kontroverzna režiserka koja je dobila ulogu da napravi film o Igrama, snimila je oko 400 kilometara materijala i montirala ga dvije pune godine. Konačni rezultat je djelo pod nazivom „Olimpija“, remek-djelo ne samo sa umjetničke strane, već je taj film postavio mnoge standarde u snimanju sportskih događaja koji se primijenjuju i dan-danas. Snimanje filma je počelo u drevnoj Olimpiji, odakle olimpijska baklja, na svoj put po prvi put u istoriji kreće, čime je započeta nova tradicija. Na putu do Berlina baklja je prošla i kroz Kraljevinu Jugoslaviju. Sportisti Jugoslavije su bili među onima rijetkima, koji na otvaranju nijesu pozdravili Hitlera uzdignutom rukom, za razliku od Engleza, Francuza, Kanađana i mnogih drugih. Atletičari su bili heroji na borilištima u centru pažnje, a apsolutna zvijezda bio je Džesi Ovens, koji je prvi na jednim Olimpijskim igrama osvojio četiri zlatne medalje. Džesi Ovens je postao globalno popularni heroj, a mediji već godinama unazad prepričavaju kako je Hitler zbog njegove pobjede pobjegao sa olimpijskig stadiona, odbivši da čestita Ovensu. Možda su cijelu priču mediji izmislili, ali Hitleru definitivno nije bilo drago dok je gledao kako Afroamerikanac pred njegovim očima ruši rasne teorije koje je postavio. Vidi se izraz njegovog lica dok Ovens slavi pobjedu na filmu. Druga priča o Ovensu, ona istinita, govori o prijateljstvu sa najvećim rivalom, Njemcem Lucom Longom. Anegdota kaže da mu je Long savjetom pomogao u kvalifikacijama skoka u dalj, zbog čega je i posmrtno nagrađen Kubertenovom medaljom.

 

  • Na današnji dan, 1. avgusta 1810. godine rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi ministar predsjednik ujedinjene Italije.

KavurZaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom. Kraljevina Pijemont-Sardinija je neformalni naziv za kraljevinu Sardiniju kao bivšu kraljevinu Savojske dinastije u sjeverozapadnoj Italiji, a postojala je od 1720. godine do ujedinjenja Italije 1870. godine. Sicilijanska kraljevina je zamijenjena 1720. godine za Sardiniju, pa je kuća Savoja postala kraljevska dinastija. Iako se nazivala kraljevina Sardinija glavni posjedi kuće Savoje su bile teritorije Savoja i Pijemonta sa glavnim gradom Torinom. Teritorija Pijemonta je ušla u sastav kraljevine Sardinije. Kada je Napoleon osvojio kraljevinu zajedno sa ostatkom sjeverne Italije kralj Karlo Emanuel IV je pobjegao na Sardiniju. Kraljevina je 1814. godine ponovo uspostavljena Bečkim kongresom i proširena je djelovima Republike Đenove, koja je služila kao tampon prema Francuskoj. Nakon kratkog i katastrofalnog drugoga rata sa Austrijom grof Kamilo Benso Kavur je postao predsjednik vlade, a kraljevina Sardinija je postala centar oko koga se odvijalo italijansko ujedinjenje. Kraljevina Sardinija je učestvovala u Krimskom ratu na strani Turske, Velike Britanije i Francuske. U kratkotrajnoj državi, koja se zvala Ujedinjene provincije centralne Italije održan je referendum, na kome je 1860. godine izglasano da se pripajaju Pijemont-Sardiniji. Ta država Ujedinjene provincije centralne Italije sastojala se od Velikog vojvodstva Toskane, vojvodstva Parme, vojvodstva Modene i Papske države. Tada je Napoleon III bio uznemiren, jer se bojao jake Savojske države, pa je zahtijevao da mu predaju Savoju i Nicu. To je učinjeno nakon referenduma na kome je 90% stanovništva Savoje i Nice glasalo da se pripoji Francuskoj. Đuzepe Garibaldi je 1860. godine započeo kampanju osvajanja južne Italije u ime Pijemonta-Sardinije. Brzo je srušio Kraljevinu Dvije Sicilije. Kavur je bio najzadovoljniji sa ujedinjenjem, a Garibaldijeva želja je bila da osvoji Rim. Stvorena je Kraljevina Italija a Pijemont je postao najdominantniji i najbogatiji dio Italije. Kuća Savoja je vladala Italijom do 1946. godine.