Bitka Na Ljubotinju Crkva Sv. Djordja

Ljetopis, 15. oktobar 2020. godine

Ime: Ljetopis 15.10.2019 (1812 bitka na Ljubotinju, 1917 strijeljana Mata Hari); Opis: Ljetopis, 15. oktobar Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 15. oktobra 1812. godine odigrala se bitka na Ljubotinju između crnogorske vojske i vojske skadarskog Mustaj-paše.

Bitka Na Ljubotinju Crkva Sv. DjordjaSkadarski Mustaj paša, uz pomoć arbanaških Turaka i nekoliko francuskih oficira, napao je Ljubotinje. Namjeravao je da prodre do Cetinja kako bi slomio ratobornu Crnu Goru. U štabu turskog vojskovođe bilo je i 5 francuskih oficira, koji su smatrali, za razliku od Mustaj paše, da bi u cilju pokoravanja Crne Gore, trebalo prvo pokorit Brđane, pa onda Crnogorce.

Odlučivši se za sopstveni plan, paša je pretrpio poraz koji su mu nanijeli Ljubotinjani potpomognuti od Svetog Petra Cetinjskog sa 800 Katunjana i 300 Ceklinjana i Riječana. U tim borbama Crnogorci su pobijedili i zarobili trojicu francuskih oficira. A juna 1876. godine, 43 Ljubotinjana, trojica Građanina i dvojica Dobrljanina, herojski su poginula na samim vratima Podgorice u Zagoriču i Doljanima, hrabro jurišajući na Turke.

U borbi bez šansi, sa daleko brojnijim neprijateljem, oni su tada svjesno pošli u smrt, i za slobodu dali sve što su mogli i imali – svoje živote. Kralj Nikola je ljubotinjskim junacima posvetio svoje čuveno “Ljubotinjsko kolo”, a o tom događaju pjevao je svaki guslar i svaki Crnogorac onoga doba.

Kralj Nikola nikad nije zaboravio ljubotinjske junake. Ispred crkve Svetog Đorđa u Podgorici, podigao im je spomenik na kojem su isklesani stihovi. “Ovaj spomenik podiže njegovo visočanstvo naš uvaženi gospodar knjaz Nikola Petrović – Njegoš, Ljubotinjanima, Dobrljanima i Građanima koji pogiboše u Zagoriču 28. juna 1876. godine, i ispjeva im ove stihove:“ S poštovanjem pristupite grobu ovih mučenika u kom leže 48 ljubotinjskih ubojnika“.

 

  • Na današnji dan, 15. oktobra 1917. godine u šumi Vensen, nadomak Pariza strijeljana je Mata Hari, najpoznatija žena špijun u Prvom svjetskom ratu.

Mata HariProfesionalna plesačica, specijalizovana za egzotične plesove iz Indije i sa Jave, koja je važila za najljepšu ženu svijeta svoga vremena, osuđena je na smrt zbog špijunaže u korist Njemačke.

Istorija je pamti kao dvostrukog špijuna, ali je prije toga bila egzotična plesačica. Bila je razmažena kćerka trgovca, koji je često davao skupe poklone svojoj mezimici. Margareta je živjela u blagostanju do svojih tinejdžerskih godina, kada joj je umrla majka, a otac porodicu doveo do bankrota. Svoju raskalašnu karijeru je razvila u Parizu, koji je prihvatio raširenih ruku. Sebi je nadjenula umjetničko ime, Mata Hari, što znači “sunce” ili “slika dana”, po kome je ostala poznata u istoriji.

Bila je visoka, atraktivna i vješta u indijskim plesovima. Mata Hari je plesom zavodila muškarce a među njima i veliki broj vojnih zvaničnika. Ona je svojim nastupima privlačila pažnju.  Kada je izbio Prvi svjetski rat nastupala je u Njemačkoj. Iako je Holanđanka po rođenju, smatrana je Francuskinjom i sve njene stvari su bile konfiskovane. Njemački konzulat nije htio da joj nadokandi gubitak, ali joj je ponudio novac u zamjenu za špijuniranje Francuske. Dok je rat bijesnio, Mata Hari je počela da privlači pažnju francuske obaveštajne službe.

Postupajući po dojavi italijanske vlade, Francuska je započela postupak njene deportacije. Umjesto toga lukava plesačica ih je nagovorila da to ne rade u zamjenu za informacije o Njemačkoj. Ona je nastavila da špijunira za obije zemlje. Uhapšena je u hotelskoj sobi u Parizu, nakon što je francuska presrela njenu špijunažu za Njemačku. Osuđena je kao njemački špijun i strijeljana 1917. godine. Zahtijevala je da se suoči sa smrću bez poveza na očima.