Ulof Palme

Ljetopis, 27. jul 2020

Ime: Ljetopis 27.07.2019 (1844 Daltonizam, 1989 Ulaf Palme); Opis: Ljetopis, 27. jul Tip: audio/mpeg

Na današnji dan, 27. jula 1989. godine Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Ulofa Palmea 1986. godine.

Ulof PalmeOn je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno. Palme je bio uticajan i međunarodno priznat političar. Bio je poznat po svojoj opoziciji američkoj agresivnoj politici za vrijeme Vijetnamskog rata. Palme je bio blizak pokretima ljevičara u čitavom svijetu, i podržavao je borbu kolonija za oslobođenje od svojih evropskih vjekovnih potlačitelja. Ko je, po čijem nalogu i motivu ubio premijera i danas pita svjetska štampa, godinama posle tog događaja. Slučaj je poprimio obelježja legende jake toliko da privuče i onu vrstu ljudi koji su se utrkivali da policiji priznaju da na rukama nose Palmeovu krv samo da bi bili dio istorije. Čak je njih bar 130, uz one koji su pod određenim vrstama pritiska koje nose ovakve istrage, priznalo da su ubili premijera. Ispitano je bar 10.000 ljudi. Postojali su očevici nesrećnog događaja, uključujući i Palmeovu ženu, sa kojom je te večeri zagrljen iz bioskopa, a ne u pratnji naoružanih tjelohranitelja, izašao pred smrt. Javnost vjerovatno i sada, kao i tada, o ovom slučaju nije saglasna. Jedni vjeruju da ubistvo nikada neće biti rasvijetljeno jer je proteklo previše vremena. Drugi misle da će napokon istina izaći na vidjelo i zatvoriti jednom za svagda najbolniju priču u novijoj švedskoj istoriji. Neki pak tvrde da je ubistvo zapravo riješeno onog dana, a svega dvije godine nakon Palmeove smrti, kada je priveden a ubrzo i osuđen na doživotnu robiju sitni kriminalac i narkoman Krister Peterson. Premijerova udovica Lizbet uperila je prstom na Petersona koji je na ponovljenom suđenju oslobođen. Jedini osuđenik umro je kao slobodan i zvanično nevin, ostavivši mnoge u ubjeđenju da je zaista on pucao premijeru u leđa i pobjegao. Štaviše, njegovi poznanici tvrde da je pred smrt priznao da je tako i bilo te zimske večeri, nešto prije ponoći. Toliko zapleta i obrta dešavalo se svih ovih godina praveći od atentata kriminalni scenario ravan onom u „Ubistvu u Orijent ekspresu” Agate Kristi. Sve je ukazivalo da iza zavjese stoje američke bezbjednosne službe ili pak kurdistanske separatističke grupe, švedski ekstremističko-desničarski policajci, napokon i SFRJ. Jedno vrijeme je čvrsto zagovarana teza da je naredba o likvidaciji stigla iz jugoslovenske službe bezbjednosti. Tri decenije od smrti, svjetska štampa je podsjetila da je Palme bio otvoreni protivnik američkog angažovanja u Vijetnamu, toliko da je vrata svoje zemlje otvorio američkim dezerterima. Postao je veliki protivnik južnoafričkog aparthejda i kritičar američke spoljne politike. Emotivno je, svega nekoliko dana prije smrti, govorio u parlamentu protiv aparthejda u Švedskoj. Dan nakon ubistva na Centralnoj aveniji švedskog glavnog grada sa svjetskih naslovnica smiješio se Ulof Palme. Fotografija nasmijanog premijera, baš onakvog kakav je bio i ostao upamćen, dugo je štampana na prvim stranama. Fascinacija Palmeom još uvijek traje, ne jer je njegova smrt pod velom tajne, koliko zbog njegove političke zaostavštine otjelotvorene vrijednostima koje su, čini se, definisali ovu zemlju. Čovjek koji je uživao veliku popularnost odisao je skromnošću. Neprijatelja mu nije manjkalo, ali nije osjetio potrebu da se kreće okružen obezbeđenjem. Kobne večeri šetao je ulicama u zagrljaju žene kao svaki običan čovek. Oko njega nije bilo naoružanih tjelohranitelja. Do tog trenutka davao je narodu razlog da budu ponosni na to što njihovi lideri bez straha i pratnje mogu da šetaju gradom, voze bicikl, idu u bioskop.

 

Na današnji dan, 27. jula 1844. godine umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije.

DaltonizamPrvi je određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata, ispitivao osobine gasova i postavio zakon parcijalnih pritisaka, a bavio se i meteorologijom. Proučavao je i anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana – daltonizam. Daltonizam je naziv za poremećaj u vidu koji podrazumijeva nemogućnost spoznavanja razlika između boja ili konkretnu boju. Ne doživljavaju svi ljudi isto boje. Daltonisti su oni koji imaju nedostatak u doživljavanju boja. Postoje različite vrste daltonizma. Najčešći oblik daltonizma koji se javlja je nemogućnost da se razlikuju crvena i zelena. U skoro svim slučajevima daltonizam je urođen i javlja se naročito kod muškog pola. Statistika kaže da se ovaj vidni poremećaj javlja kod oko 7% muškaraca i manje od 1% žena. Daltonisti imaju problem da vide crvenu, zelenu ili plavu ili kombinaciju ovih boja. Rijetko se javlja najteži oblik daltonizma, da osoba ne vidi boju uopšte. Život ovih osoba je znatno otežan. Djeci je otežano čitanje i učenje, a starijim osobama može onemogućiti bavljenje određenim poslovima. U skoro svim slučajevima daltonizam je urođen odnosno nasledan. Daltonizam češće utiče na muškarce nego na žene jer je daltonizam  u većini slučajeva nasledna bolest, a odgovoran gen se nalazi na hromozomu X. Gen je recesivan, kao i daltonizam. X i Y hromozomi određuju pol pojedinca. Muškarci imaju po jedan od svakog, a žene imaju dva X hromozoma. Ako je gen koji izaziva bolest recesivan, onda bolest se neće desiti ako tijelo ima normalan gen.

Može se reći da normalan gen “osvaja borbu”. To je moguće kod žena, jer one posjeduju dva X hromozoma. Ako jedan od njih nosi gen daltonizam i drugi nosi normalan gen, onda normalno gen ima dominantan karakter i daltonizam se ne pojavi. Muškarci imaju jedan X hromozom i ako on nosi gen daltonizma, onda će čovjek biti daltonista. Za muškarca da bude daltonista, potrebno je samo jedan gen, a žena zahtijeva dva gena, po jedan za svaki hromozom X. Šanse da žene naslijede dva daltonizam gena (jedan od oca i jedan od majke) su mnogo niže. Žene koje su nosioci gena za daltonizam, a nijesu daltonisti, i dalje mogu prenijeti gen na svoju djecu (u 50% slučajeva). Mehanizam je sličan drugim naslednim bolestima koje su češći kod muškaraca nego kod žena, kao što su klasične hemofilije. Urođeni daltonizam se ne može izliječiti, dok stečeni oblik ovog poremećaja sa vidom se može izliječiti. U zavisnosti od uzroka se prepisuje metod liječenja. To mogu biti kontaktna sočiva u boji, naočare koje blokiraju odsjaj ili snalaženje pomoću opažanja lokacije znakova a ne boja.