Vili Brant

Ljetopis, 7. decembar 2020

Ime: Ljetopis 07.12.2019 (1941 Perl-Harbur, 1970 Vili Brant); Opis: Ljetopis, 7. decembar Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 7. decembra 1970. godine zapadnonjemački kancelar Vili Brant, prilikom službene posjete Poljskoj, neočekivano se poklonio, klečanjem, pred spomenikom žrtvama nacizma u Varšavi.

Vili BrantOvaj gest izazvao je opšte odobravanje širom svijeta a Brant je naredne 1971. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. Bio je to simbolični vrhunac njegove politike popuštanja i saradnje sa zemljama tadašnjeg Istočnog bloka. Posjeta njemačkog kancelara Vilija Branta Varšavi 7. decembra 1970. godine u istoriji je upisana kao trenutak napretka u njemačko-poljskim odnosima. Tada je priznata zapadna granica Poljske i tada je Brant pao na koljena. Za vrijeme zvanične posjete Varšavi  njemački kancelar Vili Brant je posjetio Varšavski geto, položio vijenac na spomenik žrtvama nacizma, i kleknuo na koljena. Bio je to neplaniran i iznenađujući gest kojem nije trebalo dodavati velike govorancije. Kasnije je Vili Brant rekao da je uradio ono što ljudi i inače rade kada riječi nisu dovoljne.

Slika kancelara na koljenima obišla je svijet i u Nemačkoj izazvala brojne i različite reakcije. Za tadašnje komunističke vlasti u Poljskoj ovaj čin je bio neočekivan i njime nijesu bili svi oduševljeni. U sliku Njemaca, neprijatelja i agresora, koju je njegovala tadašnja propaganda, nikako se nije uklapao njemački kancelar koji klečeći moli za oproštaj. Vjerovatno zbog toga Brantov čin nije ni izazvao velike reakcije u Poljskoj. Tek 1989. godine ta slika je našla mjesto u poljskim udžbenicima. Uostalom, taj čin i nije bio cilj Brantove posjete Varšavi. On se uputio u Poljsku sa ciljem normalizacije odnosa između dvije zemlje. Naravno da je dijalog bio od velikog značaja za zbližavanje sa Poljskom. Granicu duž toka rijeka Odre i Nise, koju su nacrtali saveznici poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka do te posjete nije zvanično priznavala. To potvrđuje i Egon Bar, čovjek koji je osmislio politiku Vilija Branta: „Nama je bilo poznato da bez praktičnog priznanja granice na Odri i Nisi, koja je u Zapadnoj Njemačkoj predstavljala tabu temu, nikada neće doći do njemačkog ujedinjenja.“ U sporazumu koji je potpisan 7. decembra 1970. godine, Njemačka je prvi put priznala teritorijalni integritet Poljske.

Vili Brant je uradio ono što su njegovi prethodnici oklijevali da učine – priznao je granicu na Odri i Nisi čime je postalo jasno da je Njemačka prihvatila gubitak istočnih teritorija. Za Poljake je ovaj sporazum bio od velike važnosti. Prvi put je Nemačka priznala zapadnu poljsku granicu. A kada je Vili Brant kleknuo pred spomenikom žrtvama nacizma, to je prevazišlo sva očekivanja. Taj gest je postao simbol pomirenja u Evropi – pomirenja Zapada i Istoka, Poljske i Njemačke.

 

  • Na današnji dan, 7. decembra 1941. godine japanski avioni napali su američku pomorsku bazu u Perl Harburu na Havajima i uništili veliki broj aviona i brodova, što je ubrzalo odluku SAD da se uključe u Drugi svjetski rat.

Perl HarburRano ujutru, 7. decembra 1941. godine, japanska carska mornarica izvela je ogroman preventivni napad na glavnu bazu američke pacifičke flote, Perl Harbur, koji je označio ulazak Amerike u svjetski rat koji je već trajao dvije pune godine. Japan je u Drugi svjetski rat ušao sa velikim optimizmom. Kina (tj. istočni djelovi) je bila pod okupacijom već četiri godine, Koreja preko četrdeset godina, dok su Velika Britanija, Francuska i Australija bile zauzete ratom sa Njemačkom, kome su posvetile svoje ljude, resurse i pažnju. Računajući da će izbaciti SAD iz Tihookeanskog područja, ali i da bi se osvetili za prijetnju iz Vašingtona o mogućem embargu na naftu koju je Japan uvozio iz Amerike, poluge zahuktale ratne mašinerije carskog Japana ustremile su se ka istoku.  Japanska flota se primicala Havajima, dijelu okeana gdje plovidba nije bila uobičajena zbog snažnih vjetrova i visokih talasa. Ta ruta je odabrana kako Amerikanci ne bi saznali za primicanje ogromne japanske flote, u čijem je sastavu bilo šest velikih nosača aviona.

Samu akciju je predvodio Isoroku Jamamoto, jedan od najsposobnijih japanskih admirala. Sedmog decembra ujutru, mornarica i avijacija Japana napali su Perl Harbur, pomorsku bazu na Havajima u namjeri da zadaju jak udarac američkim snagama na Pacifiku. U ovom napadu, Japanci su uništili tri bojna broda, 120 aviona i preko 3.300 američkih vojnika, a oštetili su 16 dodatnih plovila. Ipak, glavna mete nijesu bile u Perlu. Nosači aviona američke flote otplovili su ranije na manevre, na sjever. Japanci su pažljivo pripremili akciju napada na američku pomorsku bazu Perl Harbur na jednom od havajskih ostrva.

S druge strane, na matičnim ostrvima, japanski piloti su se dugo pripremali za napad učestalim vježbama dok su špijuni omogućili podatke o položaju brodova. Amerikanci su znali da će, prije ili kasnije, izbiti rat s Japanom, ali nijesu mogli ni zamisliti da će Japanci napasti njihovu bazu na Perlu avionima sa nosača. Zato su u toj luci Amerikanci koncentrisali većinu svojih brodova misleći da su sigurni i spremni za djelovanje ukoliko Japanci napadnu Filipine.