Praznik Vavedenja Presvete Bogorodice uvijek proslavljamo svečano i toržestveno u našoj Mitropoliji. Kao svoju slavu proslavlja je pećinska Crkva u kojoj se nalaze mošti Svetog Vasilija Ostroškog, slavi je i manastir Dobrska Ćelija, a Liturgijski i ostale Crkve i Manastiri širom naše Mitropolije.
Ono što nas je rastužilo i bacilo sjenku na ovaj veliki praznik je informacija da se u Crnoj Gori, u 21. vijeku vrši nasilje nad njenom čudotvornom ikonom Filermskom koja je već decenijama utamničena u Narodnom Muzeju Crne Gore na Cetinju i da se nalazi u katastrofalnom stanju.
U materijalu koji je muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan dostavio „Pobjedi“ vidi se da je Ikona u veoma lošem stanju. Da su Ikonu Bogorodice Filermske razvaljivali šrafcigerom a platno ikone sjekli skalperom.
„Tokom ekspertize prije nekoliko godina vidio sam da je Ikona u užasnom stanju. Tada sam napravio seriju snimaka polarizovanim svijetlom, što znači da sam koristio određene filtere i snimio makro i mikro detalje. Oni ukazuju da je površina Ikone ekstremno degradirana, da se radi o inkaustici, o slici koja je rađena voštanom bojom, tj. tintom otopljenom u vosku“, navodi Berkuljan.
Vremenom je, kaže, ta boja pretrpjela teška oštećena, a pod uvećanjem vidi se da liči na krljušt i postoji opasnost da otpadne. Ne radi se o slici koja je rađena tehnikom ulje na platnu ili temperom, kako se ranije mislilo.
„Na grundu ne postoji podloga, taj sloj boje direktno je nanesen na grubo jutino platno, koje bi moglo da se analizira i da se utvrdi tačno vrijeme kada je nastalo“, kazao je Berkuljan.
On je ukazao i na oštećenje okvira Ikone, koje je nastalo devedesetih godina kada je na Cetinje došla Đovanela Feraris Berte. Za potrebe njenog istraživanja Ikona je prvi put rastavljena, a okvir je oštećen kada su nadležni, nestručnim rukovanjem, pokušali da otvore Ikonu šrafcigerom. Oštećenje do danas nije sanirano.
Prema mišljenju Berkuljana, Crna Gora nema dovoljno tehničkih ni stručnih kapaciteta da zaustavi propadanje Ikone i daje na neki način obnovi.
„Koliko ja znam, niko se kod nas ne bavi inkaustikom, niti konzervacijom voštane boje. Tu je i problem temperaturnih otklona. Ako je veća temperatura, postoji opasnost da se boja istopi ili otpadne. Ikona je već u fazi kada izgleda kao krljušt. Ispucala je čitavom svojom površinom. U priloženim slikama vide se mjesta tih oštećenja“, rekao je Berkuljan.
Još ranije je, kako je javnosti poznato, neostao dragulj sa njene svete Ikone.
Čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice, koja je pokrovitelj kraljevskog Cetinja, naslikao je polovinom prvog vijeka svojom rukom Sveti apostol Luka. Bilo je to u Efesu u kući Svetog apostola Jovana Bogoslova. Ova svetinja bila je izvesno vrijeme na Rodosu, u pravoslavnom drevnom svetilištu Filermos i otuda ime. Zna se da je donijeta u Jerusalim, a 430. godine carica Istočnog romejskog carstva Evdokija je prenosi u Konsantinopolj i pohranjuje je znamenitoj Vlahernskoj crkvi. Posle pada Konstantinopolja od udara krstaša, mnoge svetinje su opljačkane, među njima i ikona Bogorodice Filermose. Završila je u rukama rimokatoličkog monaško-viteškog reda Jovanovaca, koji su je ubrzo prenijeli u Svetu zemlju. Jovanovci je prenose na ostrvo Kipar, potom 1310. godine na ostrvo Rodos, gde su sagradili vojna utvrđenja, bolnice i svoju rezidenciju.
Malteški vitezovi su došli i u posjed druge dvije svetinje, koje se danas, takođe, nalaze na Cetinju – čestice Časnoga krsta na kojem je bio razapet Isus Hristos i desne ruke Svetoga Jovana Krstitelja, koja je u rijeci Jordan krstila Gospoda. Malteški vitezovi su posle propasti Malte od napada moćnog Napoleona, napustili zemlju. Oni su 3. avgusta 1799. godine tri velike svetinje hrišćanske poklonili ruskom imperatoru Pavlu II Romanovu.
Svetinje su blagosiljale rusku zemlju sto dvadeset godina. Bile su spasene od nasilja boljševika nakon Oktobarske revolucije.Nastojatelj manastira u Gatčinu gde su se nalazile, prenio ih je u Estoniju da bi ih carica Marija Fjodorovna, prenijela, potom, u Kopenhagen. Posle njene smrti su tu neko vreme boravile, a onda su prenijete u ruski saborni hram u Berlinu. Godine 1932. svetinje su poklonjene od strane mitropolita kijevskog Antonija Hrapovickog, jugoslovenskom kralju Aleksandru Karađorđeviću, u znak zahvalnosti za prihvatanje desetina hiljada ruskih izbjeglica. I položene u Crkvu Svetog Andreja Prvozvanog na Dedinju.
U manastir Ostrog stigle su prvih aprilskih dana 1941. Donio ih je mladi kralj Petar II Karađorđević, koji je potom napustio zemlju. Tajnu je poverio patrijarhu srpskom Gavrilu Dožiću, a ovaj je „zadužio“ tadašnjeg igumana Ostroga Leontija Mitrovića da ih čuva. Tako je bilo. U svojoj keliji, svetinje je vrli iguman sačuvao i u jesen 1952. iguman Mitrović je objasnio kako su stigle i sačuvane u Ostrogu. Relikvije su završile u sefu tajne policije, da bi posle četvrt veka, 20. januara 1978. Čestica časnoga krsta i desna ruka Svetog Jovana Krstitelja bile vraćene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, odnosno Cetinjskom manastiru, a ikona Bogorodice Filermose je otišla u muzej.
Praznik Vavedenja, koji proslavljamo je prilika da se još jednom pomolimo Majci Božjoj, da joj priklonimo koljena i zatražimo oproštaj. Očigledno da ovo skrnavljenje njene čudotvorne Ikone, ne može nikome donijeti dobro, zato se nadamo da će nas Gospod udostojiti skorog unošenja ikone Filermske u Hram Božiji, mjesto molitve, gdje joj je i mjesto.
Ubijeđeni smo da bi Majka Božja bogato svojim darovima obdarila i grad Cetinje i Crnu Goru i sve one koji nastoje da se vrati u Dom Gospodnji, da se vjerni ponovo oko nje saberu i da joj prinose svoje molitve, svoju vjeru i svoje srce.
Presveta Bogorodice spasi nas i oprosti nam!
Jovan Markuš
protojerej Nikola Pejović
