Proslava praznika Svetog vladike Nikolaja u manastiru Leliću

Proslava praznika Svetog vladike Nikolaja u manastiru Leliću

Ime: 03.05.2025-Beseda Mitropolita zvornicko - tuzlanskog g. Fotija na praznik Svetog Nikolaja Zickog; Opis: Proslava praznika Svetog vladike Nikolaja u manastiru Leliću Tip: audio/mpeg

Mitropolit Fotije: Sveti vladiko Nikolaje i svi sveti iz roda srpskog, ne zaboravite narod svoj!

Dan u kome je njegovo ime upisano u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, odnosno u kome se zbio njegov tri i po decenije čekan povratak u otadžbinu, u manastir Lelić je doveo brojni verni narod iz svih srpskih krajeva i rasejanja. Svetu arhijerejsku liturgiju u čast praznika Svetog vladike Nikolaja je služio Visokopreosvećeni Mitropolit zvorničko-tuzlanski g. Fotije zajedno sa Visokopreosvećenim Mitropolitom australijsko-novozelandskim g. Siluanom i preosvećenim episkopima osečkopoljskim i baranjskim g. Heruvimom, valjevskim g. Isihijem, šabačkim g. Jerotejem, londonskim i velikobritansko-irskim g. Nektarijem, mohačkim g. Damaskinom, jenopoljskim g. Nikonom, kao i sveštenoslužiteljima iz više eparhija. Bogosluženje je ulepšalo pojanje Hora sveštenika, bogoslova i polaznika Škole crkvenog pojanja Eparhije valjevske, pod upravom protojereja Branka Čolića.

Otkako su 3. maja leta Gospodnjeg 1991. mošti Svetog vladike Nikolaja prenete u hram Svetog oca Nikolaja, kojeg je podigao zajedno s roditeljima Katarinom i Dragomirom, njegov rodni Lelić molitveno je odredište hrišćana iz svih krajeva sveta. U njegovim moštima je blagodat i ljubav u Gospodu za sve nas, za svu Crkvu i sav narod Božji, naveo je u liturgijskoj propovedi Mitropolit zvorničko-tuzlanski g. Fotije, ukazavši na višegodišnje stranstvovanje velikog propovednika reči Božje i pastira Svetosavske Crkve.

– Ti, Sveti vladiko Nikolaje, pastiru pastira i oče otaca čitave Srpske Crkve i svega pravoslavnog, Bog te je izabrao da budeš svetilo i grad koji na gori stoji, da nam u Hristu Gospodu osvetljavaš put koji nas, ne zemaljskom, već Nebeskom carstvu vodi. Onome carstvu, koje naš narod srpski, raspeti i u Hristu vaskrsli, na Kosovu izabra i rečima Svetog cara Lazara, mučenika kosovskog, u zavet ga pretoči – rekao je mitropolit Fotije.

Podsetivši na široko obrazovanje, dve doktorske titule i sva znanja iz teologije i filosofije koja je vladika Nikolaj stekao na uglednim univerzitetima, mitropolit Fotije je istakao da se on posle svega toga vratio u otadžbinu i postao pastir svog naroda, uronjen u tajnu smirenog služenja Gospodu Hristu, koja se zbiva u čistoti narodne duše više nego na velikim univerzitetima, jer je pravoslavlje duh koji u Hristu oživljava.

– Sveti Vladiko, znamo da Gospod ne ostavlja i ne zaboravlja svoj narod pa i nas Srbe nije zaboravio, iako kao ljudi padamo i nesavršeni smo. Ali, kajemo se i verujemo u Raspetog i Vaskrslog Gospoda, ustajemo i vaskrsavamo. Da nas Srbe Gospod nije ostavio najbolje vidimo po tome što nam ovde u srcu Srbije dva svetlosna stuba podiže. tebe, Sveti vladiko Nikolaje, svesrpski i svenarodni pastiru, i Svetog avu Justina Ćelijskog, satrudnika, pustinjaka i bogovidca, koji napisa Žitija svetih da Srbi hode putem istine života – deo je hvale mitropolita Fotija Gospodu za veličanstvene svetinje darovane valjevskom kraju poput Cetinja i Ostroga u bratskoj Crnoj Gori, gde se molitvama Svetog Petra Cetinjskog i Vasilija Ostroškog brojna čudesa projavljuju.

U prazničnom slovu, vladika Fotije se dotakao i progona koji je vladika Nikolaj doživeo od bezbožnih vlasti, onih koji su umesto krsta odabrali da služe petokraki. Ali, vladika Nikolaj je i posle toga nastavio da propoveda Jevanđelje, poučavajući narod da je cilj života na zemlji zadobiti Duha Svetog i u Hrista se obući, a to je moguće jedino u Pravoslavnoj Crkvi, jedinoj koja je ostala verna svetom predanju. Takođe, podsetio je zvorničko-tuzlanski arhipastir, vladika Nikolaj je skretao pažnju Evropljanima na tri aveti Starog kontinenta – Darvina, Ničea i Marksa, čija su umovanja, svako na svoj način, čoveka udaljavala od Boga i vodila u ratne sukobe koji su u crno zavili mnoge narode. Vladika Nikolaj je svojim životom svedočio Hrista, prosvećivao je svojim delima (Ohridski prologOmilijeMisionarska pisma…) i bogomoljačkim pokretom donosio reč spasenja u Hristu Gospodu koji sve daje. Stigao je vladika Nikolaj i do Svete Gore, do carske lavre Hilandara… Stigao je i do Crne Gore učeći da smo jedan narod, sa velikim arhijerejima Srpske Crkve Srbiju od konkordata zaštitio i pravoslavlje sačuvao, proveo je propovednik okupljene kroz bogato pregalaštvo gorostasa sa povlenskih grebena.

– Sveti vladiko Nikolaje, svesrspski i svenarodni, danas, u tvom Leliću sabrani da tvoj praznik slavimo, iz dubine duše tebi i svima svetima iz Nebeske Srbije vapimo: Ne zaboravite naroda svog, raspetog, progonjenog i stradalnog! Pomozi, Sveti vladiko Nikolaje i svi sveti iz roda našeg, da Kosovo i Metohiju sačuvamo i sve druge srpske zemlje ne zaboravite – uzmolio je mMitropolit Fotije vladiku Nikolaja i sabor svetih iz srpskog roda da pred prestolom Božjim uznose molitve da, pred iskušenjima današnjice, ne pokleknemo i sačuvamo ono što je u amanet od predaka ostavljeno.

Preosvećeni Episkop valjevski g. Isihije je zablagodario je mitropolitu Fotiju i braći arhijerejima, koji su prineli molitve kraj kivota narodnog Vladike da čuva našu veru i narod. – Došli smo danas da pokažemo da smo mi njegova (vladike Nikolaja) Crkva, da budemo u zajednici ovde u ovom komadu raja na zemlji, ali i čitavoj našoj Crkvi koja je napadnuta sa svih strana. Hoću svima da poželim da imamo blagodat Gospodnju i molitve Svetog vladike Nikolaja. Hristos vaskrse – poručio je vladika Isihije.

Svečanost je zaokružena blagosiljanjem slavskih darova i lomljenjem slavskog kolača. Među brojnim poklonicima lelićkoj svetinji, koje je gostoljubivo bratstvo predvođeno igumanom Georgijem danas dočekalo, bio je i g. Nenad Popović, republički ministar bez portfelja, zadužen za oblast međunarodne ekonomske saradnje i oblast društvenog položaja Crkve u zemlji i inostranstvu. Ovogodišnji domaćini slave bili su Zoran i Slavko Mićić iz Rađevine, a kolač za narednu godinu je preuzeo Dejan Petrović iz Užica.

Izvor: SPC