Stoslov Svetog Simeona Dajbabskog

Stoslov Svetog Simeona Dajbabskog

Ime: 29. 03. STOSLOV STARCA SIMEONA; Opis: Stoslov Svetog Simeona Dajbabskog Tip: audio/mpeg

1. Čistome srcu Bog se otkriva. Priroda nam kao živa knjiga kazuje o Bogu.

2. Časovnik pokazuje minute i sate, a priroda Boga Stvoritelja.

3. Bog se ogleda u prirodi kao čovjek u čistoj vodi. A nečisto srce kao mutna voda ne daje da se vidi milost Božja.

4. Pogledaj litice, šume, mrave i pčele kako se trude, godišnja doba kako se smenjuju, kako život vri i teče, pa ćeš upoznati Božju milost i silu.

5. Apoteka se rijetko zatvara, a Božje milosrđe nikada.

6. Bog ukorava ljude da ih dobru nauči.

7. Bog čeka grešnika na pokajanje sve do smrti.

8. Kovač može od gvožđa skovati srp ili mač, a Tvorac vaseljene da uradi što hoće.

9. Ljekar bolesniku prvo jezik pregleda, a Bog najviše čoveku namjeru cijeni.

10. Na svakom kraju mora voda je slana, a na svakom mjestu svijeta Božije oči gledaju.

11. Da nema snijega ne bi saonice vrijedele i da nema vječnog života ne bi čovjek imao značaja.

12. Reklo bi se da večerom sunce u more tone, a slava ovoga svijeta da je to prava slava. Međutim, sunce je na nebu, a prava slava u Boga.

13. Čovjek je tumač slave Božije i posrednik između Boga i prirode, ako je čist i pravedan.

14. Na carskom dvoru vidi se svjetska moć, a na pravednom čovjeku Božija slava.

15. Svaki čovjek prima od Boga neki dar kojim ga upravlja ka putu spasenja.

16. Svako je od nas veliki siromah bez Božijeg dara. A Bog svakoga dariva.

17. Naš život brzo prolazi kao kap rose što cvijet grli.

18. Ljudski vijek je kratak kao jedan dan a zatim dolazi duboka smrt kao duboka noć. Zato živi časno i čuvaj se od grijeha dok traje dan tvoga života, jer kada dođe noć tvoje smrti sve je kasno.

19. Ovaj svijet je kao cvijet: ima u sebi i meda i gorčine i brzo vene. Pravednici ga mudro koriste, pa se podvizima na vrijeme spasavaju.

20. Ima ljudi koji neprimjetno žive u ovom svijetu i svoje vrline kriju. Ali doći će čas da se vide njihova djela i da se proslave u večnosti.

21. Kao što sjeverni vjetar razgoni maglu, tako i osjećanje straha Božjeg zle misli.

22. Čovjek je kao voćka. Jedan gazda htjede da posiječe nerodnu voćku. A sluga ga zamoli da je ostavi, pa će je on okopavati i njegovati. I zbilja iduće godine donese plodove. Tako milost Božja i nama produžava godine života da donesemo plodove pokajanja.

23. Istina je svojstvena čovjeku, pa i onome koji često postupa protiv istine, jer mu nije milo da bude prevaren.

24. Svakome učini dobro vazda i ne razlikuj ljude ni po čemu, osim grijeha.

25. Treba na vrijeme da upoznaš svoje moći i da ne zaboravljaš da si smrtan i da ove noći možeš umrijeti. Zato se na vreme pobrini o svojoj i tuđoj duši.

26. Kad baciš klinac u vatru, postaje usijan kao i ona. Tako i ti kad slušaš Božju nauku i po njoj živiš, postaješ sličan Bogu.

27. Ne može izaći pile iz jajeta, ako kokoš ne leži na njemu. Tako ni čovjek dobro činiti ako ga ne zagrije Božija blagodat.

28. Za dobru sliku treba vješt majstor, zdrava daska i postojane boje. U tvome djetinjstvu, daska tvoga srca može da primi razne boje. Čuvaj čistotu svoga srca da bi Gospod u njemu naslikao Svoj božanski lik.

29. Duh Sveti osvećuje vaseljenu. On i tebe osvećuje i u tebi boravi ako si mu poslušan čistim srcem u kome oganj ljubavi spaljuje svaki grijeh.

30. Na parobrodu traže kartu od putnika, a na nebu od hrišćana srce čisto.

31. Vozač treba da mijenja gumu ispod kola kad je u kvaru, a hrišćanin da čisti svoje srce.

32. Prikupi sredstva, pa gradi kuću; a srce očisti pa se Bogu moli.

33. Neka ti ne leži stoka ispod tavana niti prepunjaj stomak jelom: biće vazduh čistiji u kući, a srce vedrije u njedrima.

34. Okolo kuće neka ti je dvorište, a oko srca strah Božji radi sigurnosti tijela i duše.

35. Kad hoćeš konja da pojašeš, izjednači reminike od uzde u ruci, a kad staneš Bogu da se moliš ispravi svoje srce.

36. Ne drži svaki konj jednako kov, niti svaki čovjek ljutinu na bližnjega. Kod konja to zavisi od kopita, a kod čovjeka od njegovog srca

37. U mlinu je red, ko prvi dođe, prvi melje. A u Raju pravilo: ko svetije živi tome i prvenstvo.

38. Ko hoće da hvata mladu pčelu neka ima pri sebi ljubičicu, a ko želi da ima Duha Svetog neka mu je srce čisto.

39. Pčele ne daju tuđim pčelama u njihove košnice, ni pravi hrišćani grešnim mislima u svoje srce.

40. Mogu biti i drveni obruči na bačvi pa da drže skupo vino i siromasi ljudi da imaju pravo srce.

41. Pričuvaj barut od kiše i vlage, a srce od uživanja i strasti da ne postradaš.

42. Čuvaj oči od prašine i dima, a srce od zavisti i žena, da ne budeš slijep telom i dušom.

43. Na Vaskrs je prilično da imaš šareno jaje u džepu, a srce čisto u svako doba.

44. Gusta šuma krasi svaki manastir, a čisto srce raduje Gospoda Boga.

45. Na carskom dvoru vidi se barjak, a na pravednom čovjeku Božija slava.

46. Može prsten nositi i ko se nije vjerio i sveto živjeti i ko nije kalućer.

47. Iz konjskog repa vade se strune za gusle, a iz paćenog života vječna slava u carstvu Božijem.

48. Ne brini da vidiš noge u zmije niti se nadaj da dobiješ Raj bez truda i napasti. Čuvaj se zmije, osobito mislene, i snosi bijede da zaslužiš spasenje.

49. Najjači je čamac hrastovi, a najpametniji čovijek trpeljivi.

50. Snijeg na sjeveru biva u težini lakši, a u nadi svaka se muka lakše trpi.

51. Lisica kada vidi da ne može oteti se iz gvožđa, nogu pregrize, da život spasi. I ti pretrpi i požrtvuj se radi vječnog dobra.

52. Što će lampa kad je Sunce. I slava zemaljska pri nebeskoj. Prezri manje radi višega, što je mudro i korisno.

53. Da se načini kreč, treba krečanu i imati, a da se stekne spasenje treba se žrtvovati.

54. Ukloni se drugom u snijegu s prtine, i pretrpi riječ ljutine, biće pametnije.

55. Vojnički šator brani vojnike od kiše i vrućine, a ćutanje hrišćanina u životu od oude i laži.

56. čisti prozori diče kuću, a mudre riječi slave čovjeka.

57. kad vino stane, ljepše je, a riječ smišljenija važnija je.

58. Poslije trke prohodaj konja, a poslije ljutine pomiri se sa bratom; što prije to bolje.

59. Ako ti je soba topla, ne otvaraj vrata često. A ako imaš u sebi Duha Svetog ne govori mnogo.

60. Ne daj tigli da pane sa krova niti grešan dan da bude u tvom životu da ne ostaneš bez krova i bez spasenja.

61. Čuvaj ogledalo od prašine, a savjest od grjeha da ti pravo kazuju: ogledalo lice, a savjest tvoje postupke.

62. Uzmi pare prije nego kreneš da voziš da ne bude ljutnje, a promisli prije, pa reci da ne bude grijeha.

63. Medovinu je lako načiniti gdje ima dosta meda, i dušu spasiti gdje je strah Božji.

64. Krojač ne šije odijelo idući niti se teče duša ležeći. Krojaču treba da sjedne, a hrišćaninu da se žrtvuje.

65. Kakše je teletu poigrati od tri mjeseca nego volu od više godina. I čovijeku dušu spasiti na tri rapa zemlje nego bogatašu na velikoj imovini.

66. Maslini prija primorska klima, a duši pobožno društvo.

67. Za kišu je potreban kišobran, a za dušu smirenje. Kišobran se dobija za novac, a smirenje poznavanjem sebe.

68. Ko ti je kuća slamom pokrivena, čuvaj se požara i ako ti je duša mila ne druži se sa ženama zbog dvostrukog ognja.

69. Imaj pred kućom vodu, a pred očima slovo Božije, pa će biti čistiji tijelo i duša.

70. Oba kamena u mlinu kad su ljuta, ne mogu žito mljeti kako treba; ni onaj koji jednako voli svijet i Boga ne može dušu spasiti.

71. Pijani krojač šteti odijelo, a prazni razgovor kvari dušu.

72. I bez velike vode, može mlin da melje, i bez darivanja blaga, može se duša spasiti.

73. Zarobljena jarebica tuguje za šumom i slobodom, a grešna duša za Bogom i vječnim životom.

74. Laka je pljeva od pšenice, ali se i od nje može tovar nakupiti, kao i od malih grehova duša opakliti.

75. Nemoj sakrivati prut od dece ni smrtnu uspomenu od duše, biće deca mirnija a duša pobožnija.

76. Neki se ljudi prekrste kad grom udari, a neki se sjete smrti samo kad mrtvog vide. Prekrsti se i bez groma i sjeti se smrti i bez mrtvaca, pa ćeš manje griješiti.

77. Uvijek misli o svojoj duši i kad si srećan i kad si u bijedi i patnji. Stalno misli o svojoj duši makar živio u dvorcu ili pećini.

78. Pazi na svoju dušu dok nijesi odocnio. Što ćeš raditi ako je izgubiš?

79. Naša duša prolazi kroz iskušenja u ovom svijetu kao bludni sin. Dobro je za nju ako je takva kao onaj koji se vraća u Očev zagrljaj.

80. Tvoje imanje na zemlji je ništavilo kao i onog nepravednog bogataša. Pravo bogatstvo je u čistoti tvoje duše i njenom trpljenju.

81. Kao što se tijelo hrani i odijeva da bi živjelo, tako i duša. A ona gladni gola kad nema dobrih dijela i čiste vjere. I tako nemoćnu lako je napadaju zli dusi.

82. Duša je sestra tijelu i brine se o njemu kao prava sestra o bratu. Ona tuguje kad joj brat razvratno živi. Ali je i kriva zato što se nije o njemu na vrijeme pobrinula.

83. U rat se ne ide bez praha i olova niti se živi hrišćanski bez vjere i dobrih djela.

84. Treba jaka studen pa da se rijeka zaledi i mnogo pregnuća pa da se vjera održi.

85. Gdje su jake pčele, bježi od njih pauk i gdje je tvrda vjera zli dusi teže napadaju.

86. Neki ljudi meću iznad pčelinjaka konjsku glavu, a neki uz vjeru drže i sujeverje.

87. Dva kamena čine mlin za meljavu žita, a vjera i djela spasenje duše.

88. Ne lete muve na vruću supu niti očajanje pada na jaku vjeru.

89. Dijete plače kada ga majka umiva, a malovjerni ropti na Boga kad je u bijedi, koja čisti dušu kao voda lice.

90. Skakavac je malen i nejak, ali u društvu oplijeni polja i usijeve. A čovjek je zemlja i prašina, ali vjerom svijet pobjeđuje.

91. Krojaču treba konac i igla za šivenje, a čovjeku vjera i ljubav za spasenje.

92. Sapun i voda peru odjeću, a vjera i djela spasavaju dušu.

93. Zdravo veslo čini se krivim u vodi, zato bolje vjeruj razumu nego očima.

94. Treba da je hladno pivo za goste, a vruća vjera u duši, pa da je oboje na svome mjestu.

95. Kažu da je bolesno mjesto gdje su komarci, a slaba vjera gdje je raskoš.

96. Lasta pri zidu gnijezdo gradi, a čovjek se pravom vjerom spasava.

97. Pod visokom jelom udobno je toplotu naći, a sa tvrdom vjerom čudesa činiti.

98. Silna kiša može i krečanu ugasiti, a tjelesna zadovoljstva vjeru izgubiti.

99. Po svojoj volji kreči kuću, a u svakoj prilici čini dobro, bićeš miran.

100. Evo i golub se nauči da pismo nosi, a kako da ti ne navikneš dobra činiti.