Tradicionalni Svetosimeonovski sabor, koji se u Podgorici održava svake godine u dane vikenda najbližeg prazniku prepodobnog Simeona Mirotočivog, ove godine je, zbog zdravstvenih mjera protiv pandemije virusa korona, obilježen Svetom arhijerejskom liturgijom u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, bez svetosimenovske litije i svečane duhovne akademije na Nemanjinom gradu.
Bogoslužili su gospoda Episkopi: budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije i buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo sa sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske.
U liturgijskom sabranju su molitveno učestvovali premijer Zdravko Krivokapić, generalni sekretar Vlade Božidar Milonjić i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović..
U liturgijskoj besjedi nakon čitanja Jevanđelja Vladika Kirilo je govorio o trima pripremnim nedjeljama pred Časni post u kojima nam Crkva ukazuje na tri najopakije strasti kojima đavo vara ljudski rod i kojima vlada ljudskim rodom ako im se ljudi prepuste.
“A to su strasti srebroljublja, slavoljublja i slastoljublja”, kazao je on.
Podsjetio je da nam nedjelja o Zakheju govori upravo o strasti srebroljublja, tj. privezanosti za blaga ovoga svijeta.
“Čovjek ophrvan tom strašću je u srcu svome uspostavio idol novac. Koliko je ta strast opaka, pokazuje i slučaj Jude izdajnika koji je zbog te strasti izdao samog Spasitelja svijeta”, upozorio je Vladika Kirilo i dodao da u današnjem našem vijeku imamo mnogo takvih primjera.
Vladika je podsjetio na svijetli Zakhejev primjer koji se oslobodio od te strasti.
“Vidjevši Hrista i shvativši da postoji nešto vrednije od propadljivoga bogatstva, odabrao je da slijedi Hrista i nosi krst svoj”, objasnio je Vladika.
Kazao je da nedjelja o mitaru i fariseju upozorava koliko je opaka strast slavoljublja, ili gordosti.
“Iz te strasti proizilazi opasno unižavanje u našim očima našeg bližnjega, kao što je bio taj farisej koji je smatrao malim, nedostojnim tog carinika, koji je svakako bio grešan čovjek, ali je imao vrlinu da je znaop svoju grešnost i da je pokajanjem prišao Gospodu i ispovijedio svoje grehove. A farisej, iako, moguće, formalno zakonski čist, zaboravio je na glavnu vrlinu čovjekovu – otvorenost srca za Gospoda. Ako je čovjek samodovoljan, onda je njegovo srce zatvoreno i za ljude i za Boga”, rekao je Episkop buenosajreski.
Rekao je da nas današnjom nedjeljom o bludnom sinu Crkva upozorava na pogubnu strast slastoljublja.
“Ono podrazumijeva sva raznovrsna ugađanja tijelu: pjejedanje, opijanje, pušenje i sve slično što nije potrebno za održavanje života nego izraz našeg tjelesnog zadovoljstva, pa i tu krajnju raspuštenost – blud o kojem govori i današnje jevanđelje. Kako kaže apostol Pavle, svaki grijeh je mimo tijela, a blud je vezan sa tijelom. I ne znate li da je vaše tijelo hram Duha Svetoga? I zato, ko skrnavi svoje tijelo, on skrnavi hram Božji. I zato je to veliki grijeh – predavati se raspuštenosti, naročito bludu”, upozorio je Vladika Kirilo.
Naglasio je da nam Sveti Jovan Lestvičnik preporučuje lijek protiv te strasti – uzdržanje, post i bdenije.
Za strast srebroljublja, podsjetio je Vladika Kirilo, glavna protivopoložna vrlina je ljubav, a za strast slavoljublja – smirenoumlje.
“Usavršavajući se u ljubavi prema Bogu i prema bližnjima uspjećemo da pobijedimo opasnu strast srebroljublja. A za strast slavoljublja glavna njoj protivopoložna njoj vrlina jeste smirenoumlje. Smiren čovjek će znati da u sebi pobijedi tu strast. Imamo za to primjer prepodobnoga Simeona Mirotočivoga – Stefana Nemanje, koga danas slavimo. On je, kao kralj objedinjenih srpskih zemalja, imao, očigledno, u sebi tu vrlinu smirenoumlja i završio je svoj život u prostoj monaškoj odori, sa kamenom pod glavom negdje tamo u pustinji hilandarskoj i time i nama pokazao put vrline”, kazao je Vladika Kirilo.
Upozorio je da ne mislimo da se današnje jevanđelje bludnom sinu ne odnosi na nas.
“To je priča o čitavom rodu ljudskom. Što je Adamov pad, osim odlazak u daleku zemlju, osim odlazak od Oca svoga, od vrline, predavanje raznim strastima”, poručio je Episkop južno-centralnoamerički.
Nakon Liturgije blagosiljan je slavski kolač.
U nadahnutoj besjedi o Svetom Simeonu Vladika Joanikije je na kraju bogosluženja rekao da je u Božanskoj svjedlosti i mudrost i sila i radost i prosvećenje svima.
“Sveti Simeon Mirotočivi – Stefan Nemanja je zasijao u ovome svijetu sa mnogim darovima. Bog ga je obdario velikim, izuzetnim sposobnostima. Prije svega, bio je veliki državnik, onakav da je uvijek bio spreman da se žrtvuje za svoju otadžbinu.”, rekao je Episkop budimljansko-nikšićki.
Istakao je svetiteljevu borbu za objedinjenje srpskih zemalja toga vremena.
“Starim porijeklom je iz Duklje, od Bodinove dinastije. Bodin je prije Svetoga Simeona privremeno objedinio srpske zemlje: Duklju, Rašku i Bosnu, ali, nažalost, njegova država nije dugo potrajala. Međutim, sa Bodinovog dvora iz Duklje odlazi član njegove dinastije Vukan u Rašku, a to je đed Svetog Simeona.Mirotočivoga. Tako istoričari tvrde. I zato je Sveti Stefan Nemanja svome sinu prvencu dao ime Vukan”, kazao je Vladika Joanikije i dodao da se zbog toga govori da je Duklja, tj. Zeta njegova stara istinska djedovina.
Vladika je rekao da će ga vjerovatno mnogi optužiti da ovim tvrdnjama izlaže neku ideologiju.
“Mnogo laži i mnogo podvala se u poslednje vrijeme širi, pa i za svete Božje ljude. Ali, zna naš narod ko ga je objedinio i ko ga je utemeljio. Imali smo mi državu i prije Nemanje, imali smo i vjeru i kulturu, ali to je sve nekako bilo još neuobličeno i nepostojano do Nemanje. A kad je Nemanja objedinio svoju staru djedovinu Zetu i Rašku i pod okrilje svoga vladarskog skiptra stavio većinu srpskoga naroda, onda je naš narod dobio veliku silu. Dobio je tu silu zbog toga što ga je predvodio Božji čovjek”, istakao je Vladika Joanikije.
Vladika je naglasio i da se vjera Svetog Simeona vidi i po njegovim zadužbinama.
“Vidi se po Đurđevim stupovima u Rasu, po Svetom Nikoli i Svetoj Bogorodici u topličkom kraju, po manastiru Studenici i Hilandaru. A ne treba da zaboravimo da imamo i u Crnoj Gori jednu njegovu zadužbinu, možda jednu od prvih, ne tako veliku, ali i do danas sačuvanu i nedavno obnovljenu – manastir Voljavac”, podsjetio je Vladika Joanikije i dodao da je Sveti Simeon Mirotočivi naš prvi vladar koji je podizao velike, monumentalne zadužbine i koji se čvrsto opredijelio za pravoslavlje.
Podsjetio je da je Nemanja prvo bio kršten u latinskoj vjeri, ali da je u zrelom dobu primio pravoslavno krštenje.
“Mnogi mudri ljuudi su osjetili da je to njegovo pravoslavno opredjeljenje predugotovilo, anticipiralo kosovsko opredjeljenje.Svetoga kneza Lazara za punoću istine, vjere i pravde, ljubavi i žrtve. To je suština njegovoga opredjeljenja i opredjeljenja Svetoga kneza Lazara”, rekao je on.
Posebno je naglasio da se vjera Svetog Simeona vidi po njegovoj porodici.
“Po njegovoj smjernoj supruzi koja se nigdje ne pojavljuje ispred svoga muža i po njihovoj djeci – Svetom Stefanu Prvovjenčanom i po Svetom Savi. A ne treba zaborativiti da je i Vukan bio čovjek vjere, što se ponajviše vidi po njegovoj djeci koja su ktitori naših znamenitih zadužbima, među njima i manastira Morače i Davidovice”, rekao je Vladika Joanikije.
Rekao je da su Sveti Simeon i Sveti sava nerazdvojivi.
“Tamo gdje vidimo veličinu Svetoga Save budite sigurni da je tu negdje i veličina Nemanjina, jer je on u svome sinu i sin u ocu. Oni su jedno i zato se uvijek po našim hramovima slikaju zajedno. Eno, pogledajte manastire Ostrog, Moraču, Pivu i ostale naše svetinje”, rekao je između ostalog Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Radosav Rajo Vojinović
Foto: Boris Musić.
