Cetinje Slava

Trodnevna proslava gradske slave Cetinja, Bogorodičinog grada

Danas se navršila trodnevna proslava praznika Rođenja Presvete Vladičice naše Bogorodice na Cetinju. Rođenju Presvete Bogorodice, posvećene su sve gradske crkve ovog grada.

U subotu, 19. septembra obilježena je slava crkve na starom cetinjskom groblju. Ovu crkvu 1984. podiže Kralj Nikola Petrović, u neposrednoj blizini Obilića poljane. Nakon Svete liturgije, kojom je načalstvovao protojerej-stavrofor Obren Jovanović, prerezan je slavski kolač i proslavljena slava.

Sutradan, u nedelju 20. septembra, liturgijski je obilježena slava Vlaške crkve, najstarije crkve Bogorodičinog grada, a ujedno i najstarija poznate cetinjske građevine.

Nakon pročitanog začala iz Svetog Jevanđelja, slovom pastirske besjede, vjernicima se obratio starješina Vlaške crkve, protojerej-stavrofor Gojko Perović.

Otac Gojko je svima čestita praznik rođenja Presvete Bogorodice. ”Čuli ste da država Izrael i Jevreji slave Novu godinu, pitate se zašto oni mimo svijete slave Novu godinu kad niko drugi ne slavi”, rekao je i objasnio da zapravo mi to radimo pogrešno, slaveći Novu godinu usred zime kad ništa ne rađa, a ova sada je ustvari crkvena Nova godina, te da kada otvorimo kalendar, vidjećemo da je 13\14 septembar crkvena Nova godina, a to je biblijska Nova godina. Otac Gojko je takođe podsjetio da se Bog u Starom zavjetu nije javio ljudima kao u Novom, nije večerao sa ljudima, nije davao tijelo i krv i pokazao najveće moguće sjedinjenje ljudi sa Bogom, već se isključio javljao kroz zakonske zapovijesti.

”Čuli ste u današnjem Jevanđelju koje su najveće zapovijesti, sve što je Gospod zapovijedio, staje u dvije riječi. Prva je: Poštuj Boga iznad svega, i druga je: Voli drugofa čovjeka kao što voliš samog sebe”, rekao je otac Gojko i napomenuo kako se ispunjavanje ovih zapovijesti čini lako, ali u životu nije baš tako, govorimo kako volimo Boga, ali ne odemo na Liturgiju, radimo nedeljom, ne postimo, itd. ”Kako je to lijepo reći, volim drugog kao samog sebe, kao neka pjesma, kao neka himna, ali probaj, što kažu, na nivou šale, pa nije lako, a kamoli ozbiljno”, kazao je.

”Ovaj praznik Rođenja Presvete Bogorodice je prvi praznik u toku godine i zaista, on pokazuje da godina počinje od sad, jer smo imali Veliku Gospojinu, kad se Presveta Bogorodica upokojila, njime se završila godina, i stvarno mi znali ili ne znali, pročitali ili ne pročitali, godina nam se završava upokojenjem, a počinje rođenjem Majke Božije”, rekao je otac Gojko. ”Ovo je novogodišnji grad, grad koji je započeo s nekom Novom godinom”, takođe je naglasio.

Otac Gojko je podsjetio na okolnosti građenja crkava ovog kraja, dodavši da je danas najvažnije da čuvamo dvije najvažnije zapovijesti. ”Da volimo Boga najviše od svega i da volimo jedni druge, baš u Crnoj Gori, baš na Cetinju, i danas je takav momenat i Bogu hvala da nam nije dao nešto teže. Da jedni druge pazimo, da imamo poštovanja jedni prema drugima”, naglasio je i dodao da se ne može nijedna zastava ili grb, niti bilo šta staviti iznad Boga, te u ovom vremenu u kome živimo, kada su se neke stvari pobrkale, treba nam više nego ikada strpljenja i ljubavi.

”Bog nas naljubav poziva, da vratimo na ovaj praznik ljubav u naša srca”, zaključio je otac Gojko.

Nakon Svete liturgije, prerezan je osvećen slavki kolač i žito uz molitvu svih ktitora i priložnika ove crkve, kao i svih prisutnih.Vlašku su crkvu podigli, po predanju, prvi poznati stanovnici Cetinja, Vojvoda Ivan Borojev, koji je iz Niša došao na Stari Vlah, a sa Starog Vlaha na Cetinje, i to upravo na današlji praznik, Gospođindan. Među ostalim važnim ličnostima koje su sahranjene pokraj Vlaške crkve, leže i Ivan Borojev, kao i njegova žena Jelica, a njegovi sinovi, po očevom amanetu, ovdje grade crkvu. Današnji izgled crkvi je dao Kralj Nikola 1864. godine, i ovo je bio četvrti i poslednji put njenog obnovljenja.

 

Na sam dan praznika Male Gospojine, 21. septembra, Sveta liturgija je služena u Cetinjskom manastiru.

Cetinjski manastir je konačno dovršio Gospodar Ivan Crnojević 1484. godine. Ivan crnojević je, poput osnivača Cetinja, svog imenjaka Ivana Borojeva, takođe posebno vezan za Presvetu Bogorodicu, tako što se molio pred njenim nerukotvorenim obrazom u Veneciji, kad je išao po pomoć u borbi protiv Turaka. U tom rimokatoličkom manastiru, gdje se nalazi nerukotvoreni obraz koji su krstaši donijeli iz Carigrada, molio se i zavjetovao da će, ako se ikada vrati u zavičaj, podići hram posvećen njenom rođenju. Gospodar Ivan je svoj zavjet ispunio.

Nakon rušenja manastira čiji ostaci danas stoje na Ćipuru, Vladika Danilo podiže Cetinjski manastir u ovom obliku koji ima i danas, na mjesto gdje se nalazio dvorac Ivana Crnojevića.

Nakon Svete liturgije, blagosiljani su slavski kolači, a zajedničarenje je nastavljeno trpezom ljubavi koju je pripremila bratija cetinjskog manastira, kao i blagovjerni narod Cetinja.

Presveta Bogorodice, moli Boga za nas!

Tijana Lekić