Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije na toržestvenom evharistijskom sabranju u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu svečano je uveo u tron Eparhije zapadnoevropske Episkopa zapadnoevropskog g. Justina, kome je Sveti Arhijerejski Sabor na Majskom zasedanju poverio duhovno staranje o Bogom čuvanoj Eparhiji zapadnoevropskoj.
U Sedamnaestu nedelju po Duhovima, na praznik Svetog apostola i jevanđeliste Jovana Bogoslova, 09. oktobra 2022. godine u molitvenom prisustvu Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Porfirija, Njegovo Preosveštenstvo Episkop zapadnoevropski g. Justin načalstvovao je na svetom evharistijskom sabranju u Sabornom hramu u Parizu.
Episkopu Justinu sasluživao je Visokopreosvećeni Mitropolit evropski g. Pimen iz Makedonske Pravoslavne Crkve – Ohridske Arhiepiskopije, Preosvećena gospoda Episkopi: britansko-skandinavski Dositej, zvorničko-tuzlanski Fotije, diseldorfski i nemački Grigorije, kruševački David, bihaćko-petrovački Sergije, niški Arsenije, dalmatinski Nikodim, valjevski Isihije, šabački Jerotej, remezijanski Stefan, mohački Damaskin, marčanski Sava, humski Jovan, umirovljeni kanadski Georgije, arhimandrit Nektarije – glavni sekretar Svetog Arhijerejskog Sinoda, arhimandrit Danilo – direktor Patrijaršijske upravne kancelarije i arhimandrit Atanasije – iguman manastira Staro Hopovo, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić, protojerej-stavrofor Dušan Raković, protojerej-stavrofor Huan Garsija Kasanovas, đakoni Dragan Radić, Radomir Vrućinić i Igor Vujisić i jerođakon Justin Živanić.
Svetoj arhijerejskoj Liturgiji molitveno su prisustvovali i Preosvećeni Episkop zapadnoamerički g. Maksim, arhimandrit Nektarije izabrani episkop jegarski i protosinđel Petar izabrani episkop toplički, kao i arhijereji iz sestrinskih pomesnih crkava: Mitropolit Francuske Dimitrije iz Vaseljenske Patrijaršije, Arhiepiskop madridsko-lisabonski i administrator Mitropolije zapadnoevropske Nestor iz Ruske Pravoslavne Crkve, Episkop londonski i zapadnoevropski Irinej iz Ruske Zagranične Crkve, Mitropolit zapadnoevropski i južnoevropski Josif iz Rumunske Pravoslavne Crkve, Mitropolit Dubnski Jovan iz Arhiepiskopije pravoslavnih crkvi ruske tradicije u Zapadnoj Evropi, pod Moskovskom Patrijaršijom, Episkop Domodedovski Simeon iz Arhiepiskopije pravoslavnih crkvi ruske tradicije u Zapadnoj Evropi, pod Moskovskom Patrijaršijom, Episkop Reutovski Jelisije iz Arhiepiskopije pravoslavnih crkvi ruske tradicije u Zapadnoj Evropi, pod Moskovskom Patrijaršijom.
Pored brojnog vernog naroda, svetoj Liturgiji prisustvovali su i Nikola Selaković, ministar spoljnih poslova Republike Srbije, Nenad Popović, ministar u Vladi Republike Srbije, Nataša Marić, ambasadorka Republike Srbije u Francuskoj, Tamara Rastovac Siamašvili, ambasador Srbije pri Unesku, Natali Beljanski direktor Kulturnog centra Srbije, Bojana Kondić Panić ambasadorka Bosne i Hercegovine u Francuskoj i Žak Ogar, pukovnik, nosilac ordena Svetog Save za zaštitu Srba na Kosovu.
U poučnoj besedi, Patrijarh Porfirije je rekao da smo se sabrali da izvršimo volju Duha Svetoga i da ustoličimo Vladiku Justina, da ga ustoličimo kao Episkopa Eparhije zapadnoevropske da bude na mestu i po obličju Hristovom. To znači da vrši delo Hristovo. Dragi Vladiko Justine, prva lekcija, najvažnije slovo koje treba da znate je da je Episkop na mestu i po obličju Hristovom, da vrši Njegovo delo, ne svoje, a to znači da pre svega i iznad svega služi svetu Liturgiju, koja ništa drugo nije nego tajna Carstva Nebeskog. To je budući vek sa nama i među nama. To znači da je služba Vaša da uvodite ljude, ikone Božije u tajnu Crkve, u tajnu spasenja. Od kad je proizišao iz ruku ljubavi Božije, čovek je stvoren za Carstvo Božije i za spasenje. Spasenje znači punoća života, zato je čovek stvoren.
Vaš je zadatak da propovedate i svedočite Hrista vaskrslog, punoću života. Bog je Tvorac svega što se vidi i ne vidi, ali da je stvorio i nas ljude po svojoj slici i prilici. Tu istinu da je čovek slika i prilika Božija, morate svedočite neprekidno. Onaj koji ne zna da je čovek stvoren po slici i prilici Božijoj, da ima to najuzvišenije dostojanstvo, sebe ne vidi kao neprolaznog, ali ne vidi ni svoga bližnjeg, drugog čoveka, kao svoga brata bez koga nema smisla ni našeg postojanja, nema mogućnosti ni našeg duhovnog uzrastanja. Neka Gospod Vas blagoslovi, čitava Crkva je sa vama, svešteni sabor, punoća Crkve, ali i mnogi drugi pravoslavni koji žive na istim prostorima na kojima ćete vršiti svoju službu. U jedinstvu i ljubavi siguran sam da mi pravoslavni gde god da smo možemo u punoći svedočiti Hrista i skromno i smireno doprineti da On bude vidljiv i tamo gde postoje i razne oluje i vetrovi koji hoće da Ga sakriju, naglasio je Njegova Svetost obraćajući se Episkopu Justinu.
Odluku Svetog Arhijerejskog Sabora o izboru Episkopa Justina za Episkopa zapadnoevropskog pročitao je sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Porfirija, Njegovo Preosveštenstvo Episkop zvorničko-tuzlanski g. Fotije.
U pristupnoj besedi, Preosvećeni Episkop Justin je rekao da primajući ovaj svešteni žezal i uzlazeći u sveti tron Episkopa zapadnoevropskih, u ovaj dan Gospodnji, na praznik apostola ljubavi, Svetog jevanđeliste Jovana Bogoslova, u crkvi Svetog oca našeg Save, molim se Bogu da me osnaži silom Duha Svetoga, i daruje mi Duha životovornoga, Duha upravljanja, blagodati i saveta, žrtve i revnosti, Duha utešitelja i Duha istine: da pokaže moje arhijerejstvo svetim i ukrašenim svakom čestitošću, da bih bio dostojan da molim od Boga sve što je na spasenje ovog naroda koji mi je poveren. Da budem putovođa slepima, svetlost onim u tami, vaspitač nerazumnima, učitelj mladima, uteha ožalošćenima i potpora slabima i da u ovome životu, kroz svoje episkopsko služenje, usavršavam duše blagovernoga naroda u zdravoj pobožnosti, veri nepokolebljivoj, nadi pouzdanoj i ljubavi nelicemernoj.
Nakon svetog evharistijskog sabranja, Patrijarh Porfirije blagoslovio je prisutni verni narod.










Životopis izabranog Episkopa zapadnoevropskog g. Justina (Jeremića)
Marljivost prema bogoslovlju i ljubav prema bogosluženju, ali i prema monaškom životu i podvigu, opredelili su dalji životni put mladog bogoslova, pa je stoga vladika Vasilije odlučio da ga pred kraj petog razreda, u martu 2002. godine, zamonaši po činu male shime u fruškogorskom manastiru Velikoj Remeti. Ubrzo potom, na praznik Blagovesti, monah Justin je rukopoložen u čin jerođakona u manastiru Krušedolu. Posle Bogoslovije, koju završava kao najbolji učenik u generaciji, po preporuci nadležnog arhijereja upisuje Moskovsku duhovnu akademiju. Pred polazak u Moskvu, oktobra 2002. godine, u manastiru Velikoj Remeti je rukopoložen u čin jeromonaha.
U toku studija razvija posebnu ljubav i znanje iz oblasti Liturgike, pa je tokom četvrte godine studija postavljen za nastavnika bogoslužbene prakse u Pokrovskom hramu Akademije, kroz koju je učio novorukopoložene sveštenike-studente Tipiku i pravilnom savršavanju inače veoma zahtevnih bogosluženja Ruske Pravoslavne Crkve. Godine 2006. završava Duhovnu akademiju odbranivši diplomski rad na temu „Isihazam u srpskom monaštvu u 13. i 14. veku“. U toku studija, kao najboljem inostranom studentu, dodeljena mu je posebna stipendija iz Fonda Patrijarha moskovskog i sve Rusije Alekseja Prvog.
Po povratku iz Moskve, 2006. godine, pričislen je bratstvu zapustelog manastira Starog Hopova na Fruškoj gori. Uprkos teškoćama, mladosti i neiskustvu uspeva zajedno sa bratijom da obnovi tu svetinju, koja je od Drugog svetskog rata pa do njihovog dolaska bila napuštena kako u materijalnom tako i u duhovnom smislu.
Sa blagoslovom Episkopa sremskog Vasilija i Svetog Arhijerejskog Sinoda 2008. godine je upućen na postdiplomske studije na Bogoslovskom fakultetu u Atini, gde je boravio do 2013. godine, kada po blagoslovu Episkopa zapadnoevropskog Luke i ukazanoj potrebi prelazi u Pariz. Služio je kao paroh u Lionu i Dižonu, kao i u parohiji Svetog Save u Parizu. Na Bogojavljenje 2015. godine odlikovan je činom protosinđela, a 30. oktobra 2016. godine je rukoproizveden u čin arhimandrita.
Aktivno prevodi tekstove liturgijske sadržine sa ruskog i grčkog jezika, od kojih je neke obajvio u časopisima Istina, Vidoslov i Srpski Sion. Napisao je Službu Svetom prepodobnomučeniku Rafailu Šišatovačkom. Govori ruski, grčki i francuski jezik.
Na redovnom prolećnom zasedanju Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve održanom u Beogradu od 24. aprila do 29. maja 2021. godine izabran je za vikarnog Episkopa hvostanskog. Na redovnom zasedanju Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve održanom u Sremskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. maja 2022. godine izabran je za Episkopa zapadnoevropskog.