Skupština Crne Gore usvojila je rano jutros, 29. decembra 2020. ljeta Gospodnjeg, izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Poslanici su aplauzima propratili usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, čije je donošenje pokušala da opstruira sadašnja opozicija, koja je 27. decembra prošle godine i donijela sporni zakon kao tadašnja parlamentarna većina.
Naime, poslije pauze koja je data da bi se utvrdile promjene mandata u koaliciji Crno na bijelo, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić obavijestio je poslanike da je Državna izborna komisija (DIK) saopštila da nije u mogućnosti da dostavi izvještaj o verifikaciji mandata jer nije dobio potreban broj glasova članova DIK-a (pet protiv, četiri za i jedan uzdržan). Takav pokušaj opstrukcije od strane DIK-a Bečić je ocijenio kao nešto što istorija crnogorskog, evropskog i svjetskog parlamentarizma ne pamti, ističući da član 104 Zakona o izboru poslanika i odbornika definiše i takve situacije te da ako poslanik podnese ostavku, mandat dobija sljedeći na izbornoj listi. Ovim su stvoreni uslovi za nastavak sjednice i izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti glasao je 41 poslanik vladajuće većine.
Poslije usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, premijer Zdravko Krivokapić na Tviteru je napisao da je to pobjeda pravne države, ali i naroda koji je tu državu branio na ulici punih 12 mjeseci.
“Večeras je država rukama tog naroda u Skupštini i odbranjena. Uprkos opstrukcijama, kršenju Ustava i zakona ove zemlje od strane opozicije, Skupština CG večeras je usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tako je, nakon godinu dana, ispravljena nepravda, koju je bivši režim htio da učini naročito prema SPC, tretirajući je kao ostalu imovinu CG, koju je krčmio tri decenije. Sada su sve vjerske zajednice, bez izuzetka, jednake pred zakonom”, poručio je premijer Krivokapić.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić, kao predlagač, prethodno je u obraćanju poslanicima kazao da su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti prošle 365 dana debate, tokom koje su plebiscitarno podržane od više stotina hiljada građana Crne Gore.
Stav da su ponuđene izmjene, način predlaganja i izglasavanja Predloga izmjena zakona već istorijski prepoznati faktori društvenih promjena na bolje, iznio je uoči zasjednja Skupštine u ime Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije. “Taj neviđeni plebiscit i ta i tolika javnost, i dugo trajanje procesa, i uključenje u taj proces i onih aktera koji ni ne pripadaju vjerskim zajednicama, deklarisanih agnostika i ateista, to je zaista po sudu Crkve kojoj pripadam, donijelo jedan novi kvalitet u društvu u kome živimo. Srpska pravoslavna crkva i sve njene eparhije u Crnoj Gori smatraju da smo izmjenom ovoga Zakona došli do napretka, jer su uklonjene imovinsko-pravne teme iz zakonskog teksta”, naglasio je, i dodao da je došlo do pojašnjenja i da su postale jasnije i razgovjetnije stavke evidencije i registracije, kao civilizacijskih instituta ukupnog ljudskog prava.
Otac Gojko je rekao da kao i u vrijeme knjaževine Crne Gore i u vrijeme kraljevine Crne Gore, SPC, njene eparhije, sveštenstvo i rad, podležu zakonima države Crne Gore, ali je naglasio da crkvena imovina svakako nije državna. Ponovio je da je Crkva, ma koliko paradoksalno zvučalo, odbranila Ustav i sekularnost države: “Mi smo Crkva i mi smo ljudi samo ako smo u zajednici sa drugima, a naše međusobne odnose valjda regulišu Ustav i zakoni. I danas sa radošću konstatujemo da želimo da budemo, ne samo podanici države, ne samo upisani u katastar, nego da hoćemo da budemo u jedinstvenoj evidenciji crkava i vjerskih zajednica države Crne Gore”, naglasio je otac Gojko Perović, podsjetivši da su temelje i zakonodavne i sudske i izvršne vlasti u novovjekovnoj Crnoj Gori donosili sveštenici Mitropolije.
Vesna Dević
Foto: Skupština Crne Gore
