Praznik Svetog velikomučenika kneza srpskog Lazara i svih svetih srpskih mučenika – Vidovdan, proslavljen je Svetom liturgijom u Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom.
Svetim evharistijskim sabranjem načalstvovao je protojerej-stavrofor Mileta Kljajević uz sasluženje protojereja-stavrofora Gojka Perovića i đakona Luke Pavićevića.
Na liturijske vozglase odgovarali su pojci ovog drevnog hrama.
Nakon pročitanog jevanđelskog začala slovom pouke sabranima u hramu Gospodnjem, obratio se načalstvujući sveštenoslužitelj, prota Kljajević:
,, Pribac Hrebeljanović, velikaš na dvoru cara Dušana, imao je sina Lazara, koji je rođen kod Novog Brda 1329. godine. Vaspitavan je sa ostalom braćom na dvoru Dušana Silnog, koji ga je oženio svojom rođakom, Milicom. Kada se nakadašnja silna carevina Dušanova razdijelila na male državice, nezavisne jedna od druge – knez Lazar je takođe imao samostalnu državu. Pred Kosovsku bitku njegova država prostirala se od uliva Drine u Savu do iza Miročkih planina, a na jugu je dopirala do skopske Crne Gore. Svojom mudrošću uspio je da ga većina samostalnih državnika prizna za cara srpskoga. Najviše je posvećivao pažnje prosvećivanju naroda podizanjem manastira i crkava. Tako je 1380. godine poklonio hilandarskoj bolnici, selo Jelčanicu, a samom manastiru dozidao papertu. Manastiru Gornjaku poklonio je nekoliko sela, a manastiru Svetog Pantelejmona, selo Babe i Crkvu Spasovu gdje je od svih zadužbina najveću pažnju zaslužila Ravanica. Pred Kosovsku bitku, imao je tešku duševnu borbu, ali nikako nije htio da ponizi svoj narod i da se pokori grubome osvajaču. Riješio je da se žrtvuje, ukazujući tako put srpskome narodu kroz cijelu istoriju. Smisao Vidovdana, je u tome što se knez sa svojom vojskom žrtvovao za uzvišene i neprolazne ciljeve ugledavši se na stradanje našega Gospoda Isusa Hrista. Tako je pred Kosovsku bitku, uoči svoje krsne slave, čestiti knez Lazar priredio večeru svojoj vlasteli, a sva vojska se ispovijedila i pričstila. Poklonimo se i mi sjenima svih naših boraca koji su stradali za Krst časni i slobodu zlatnu!“ – poručio je načastvujući sveštenoslužitelj, prota Kljajević.
Poslije odslužene Liturgije odslužen je i parastos svim stradalim za vjeru i otačastvo od Kosovske bitke, do dana današnjeg.
Zatim je blagosiljan i presječen slavski kolač kao i koljivo koje su vjerni prinijeli, u slavu i čast kosovskih junaka i svih palih vojnika i naroda Božijeg, od Vidovdana do danas.
Elza Bibić
Foto/video: Darko Radunović
