Svetom arhijerejskom Liturgijom, rezanjem slavskog kolača i slavskom trpezom hrišćanske ljubavi u Cetinjskom manastiru je danas proslavljen praznik Roždestvo Presvete Bogorodice – Mala Gospojina, hramovna slava ove svetinje.
Svetom arhijerejskom Liturgijom načalstvovao je Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski gospodin Pajsije, uz sasluženje paroha londonskog, protojereja-stavrofora Gorana Spajića, cetinjskog sveštenstva i sveštenomonaštva Cetinjskog manastira.
Po pročitanom Jevanđelju sabranima se besjedom obratio otac Goran.
On je kazao da je Presveta Bogorodica postala izvor svake radosti i da bez Nje u ovom svijetu ne bismo znali šta je prava radost.
”Zato sveti Oci, Sveti otac naš Justin Ćelijski, ovaj praznik zove malim Božićem i malim Vaskrsom i malim Spasovdanom, jer od ovoga praznika i od Rođenja Presvete Bogorodice počinje naša istinska radost, počinje domostroj spasenja. Rađa se Gospod i Sppasitelj naš Isus Hristos. Ovaploćuje se u tijelu najuzvišenije žene koja je živjela na zemlji, i koja je u svoju utrobu smjestila nesmjestivoga, kako su govorili Oci. Onoga koji je širi od nebesa ona smješta u svoju utrobu silom Duha Svetoga.”
Otac Goran je podsjetio na odgovor Presvete Djeve arhangelu Gavrilu: ”Evo sluškinje Gospodnje”.
”To pokazuje svu ljepotu ljudske prirode, jer bez našega pristanka, bez naše slobode ni Bog se u ovome svijetu ne ovaploćuje i ne provodi Svoju volju, nego očekuje da bude saglasnost ljudska prisutna. Zato je ona to izrazila preko svih nas. Sve nas je izrazila i kazala: Neka bude volja Božija. Zato i mi svakoga dana treba da ponavljamo za Njom i govorimo: Evo sluškinje, evo sluge Gospodnjega. Pripravan sam Gospode da vršim ovdje u svijetu volju Božiju u onolikoj mjeri koja je meni data. Zato je današnji praznik izvor svake radosti, neprolazne radosti, jer nam se rodila Ona koja je rodila besmrtnoga i vječnoga Cara i Arhijereja.”
On je dodao da u ovom životu mi polažemo prijemni ispit o tome koliko smo Hristovi, koliko smo Presvete Bogorodice, koliko smo njenoga duha i koliko svakoga dana ponovimo: Neka bude volja Gospodnja!
”To su najuzvišenije riječi koje mi ljudi možemo da iskažemo – svoje nastrojenje bića”, kazao je otac Goran i naglasio da je potrebno da i srce i sve naše snage usmjerimo ka Gospodu.
Na kraju Svete Liturgije osveštani su slavski prinosi i prerezan je slavski kolač, a potom se sabranima obratio i praznik čestitao Preosvećeni episkop Pajsije.
”Draga braćo i sestre, kada je poslije pada Skadra u 15. vijeku gospodar Zete Ivan Crnojević napustio svoju otadžbinu i svoju zemlju, po predanju, dok se nalazio u tuđini, u Veneciji, pomolio se Bogu i zavjetovao se da, ako ga Bog vrati u svoju zemlju, da će podići hram i manastir Presvetoj Vladičici Bogorodici. I Bog ne samo da je uslišio ono za šta je gospodar Ivan molio, nego mu je dao mnogo više. On se vratio u Zetu, podigao ovdje manastir Rođenja Presvete Bogorodice, ali ono što nije tražio, a što mu je Bog dao, jeste da i do dana današnjeg dana taj manastir postoji, gdje se slavi ime Božije, ime Presvete Vladičice naše Bogorodice i dje se moli za spas njegove duše. Zaista, taj hod ove svete obitelji i ovoga svetoga manastira, koji traje više od pet vijekova, i ovo je njemu po redu 541. slava, on nije nije načinio prazan hod, nego je mnogo toga iza ostavio sebe: bogatu istoriju i bogatu kulturu.”, besjedio je Vladika Pajsije.
On je dodao da je djelo koje je započeo Ivan Crnojević nastavio mitropolit Danilo Petrović, a ni tu se nije zaustavilo umnožavanje darova, nego je u neposrednoj blizini manastira nastalo i sveto bogoslovsko učilište, gdje se uče svi oni koji žele da posvete sebe i svoj život služenju Gospodu i uče se jevanđelskoj riječi.
”I ovaj manastir tu jevanđelsku riječ svjedoči od samoga svoga osnivanja. Po jevanđelskoj riječi on je i stradao, po jevanđelskoj riječi on je i vaskrsavao, ali ono što je najradosnije i što je nama najvažnije, da očekuje sve nas koji se okupljamo oko njega život vječni. I to jeste i najveća istina, da kada je ovaj manastir stradao, stradao je sa njim i narod; kada je vaskrsavao, vaskrsavao je i narod. I obzirom da hod ovoga manastira ide ka vječnosti, stoga i oni koji hode zajedno sa njim očekuju taj isti život vječni”, rekao je Vladika Pajsije, molitveno poželjevši da Gospod gospodaru Ivanu Crnojeviću i mitropolitu Danilu Petroviću, i ostalim ktitorima Cetinjskog manastira, daruje Carstvo nebesko, a, kako je kazao ”svima nama koji danas ovdje služimo i Bogu se molimo da Bog daruje milost Svoju, te da se i za nas jednoga dana neko moli za spasenje duša naših.”
Vladika Pajsije je na kraju zablagodario ocu Goranu Spajiću na ljubavi i današnjoj nadahnutoj propovjedi.
Slavsko sabranje nastavljeno je za slavskom trpezom hrišćanske ljubavi.
O. B.
