Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki G. Metodije služio je na praznik Svetog Atanasija Velikog, u petak 31. januara 2025. godine, Svetu Arhijerejsku Luturgiju u manastiru Zlateš, u Tomaševu kod Bijelog Polja.
Preosvećenom vladici je sasluživalo sveštenstvo i monaštvo Eparhije uz molitveno učešće vjernog naroda.
Prije Liturgije koja je služena na praznik Svetog Atanasija Velikog, koji je slava jeromonaha Nikolaja, igumana manastira Zlateš, u čin čteca rukoproizvedeni su Janko Marić, iskušenik zlateški i Ivan Radović.
Sabranima se arhipastirskom besjedom obratio Episkop Metodije, čestitajući praznik, a igumanu Nikolaju krsno ime Sveti Atanasije Veliki, kojeg Crkva pravoslavna danas proslavlja.
„U poslednjem smo danu mjeseca januara u kojem smo proslavili tako velike praznike, koji govore suštinu naše vjere od Božića počevši gdje se Gospod ovaplotio, uzeo ljudsku prirodu na sebe, a onda preko Obrezanja, gdje je potvrdio da je istinski, pravi čovjek, pored toga što je Bog, a da je istinski pravi Bog potvrdio je Otac Njegov na Bogojavljenje koje smo proslavljali, kad se nebo otvorilo dok se On krštavao od strane Jovana Krstitelja u Jordanu, rekavši: Ovo je Sin moj ljubljeni jednosušni, prevječni kroz Koga je sve postalo i Koji je od prije svih vjekova. Ne samo što je od prije svih vjekova, nego su svi vjekovi kroz Njega postali“.
„I Sveti Duh potvrdio je Očeve riječi, sišavši na Njegovu glavu. Proslavljali smo onda i Svetog Savu u istom ovom mjesecu, koji je svu tu istinu i tajnu vjere koju je sadržajno iznio u njegovoj čuvenoj Žičkoj besjedi o pravoj vjeri, učio naš srpski narod i uči do današnjeg dana i onda smo došli i do današnjeg praznika gdje Atanasije Veliki, kada se branila čistota vjere pravoslavne na prvom Vaseljenskom saboru u kojem je učestvovalo 318 Svetih otaca, a on kao aleksandrijski đakon, kao uman i mudar teolog učestvovao je sa ostalim arhijerejima i branio od Arija jeretika čistotu vjere“, besjedio je Njegovo Preosveštenstvo.
Zapitao je u čemu se sadrži ta naša vjera.
„Onaj dio bića Hristovoga, koji je čovječanski potvrđen je u prvoj glavi Matejevog jevanđelja, gdje je opisan Njegov rodoslov, da je On od krvi i mesa i da nije samo pritvorno postao čovjek i uzeo prirodu ljudsku na sebe, nego istinski, jer kaže Atanasije Veliki, koga danas proslavljamo, da nije postao istinski, pravi čovjek ni naše spasenje, ni naše vaskrsenje ne bi bilo istinsko. Onda ne bismo bili srodni Njemu, ni On nama, a jedino kroz Njega možemo do Oca da dođemo, jer je On rekao: Ja sam vrata, niko ne može Ocu doći do kroz mene. I ući ćete i izići ćete i pašu ćete naći. Jedino spasenje u Njegovoj ličnosti koja je sjedinila Njegovu božansku prirodu i tvarnu, čovječansku u Njegovoj ličnosti gdje se sva tvar u jedinstvu sa božanskom prirodom spašava“.
„To je objašnjavao i onaj koga danas proslavljamo i koji je zaštitnik i krsno ime našeg milog igumana, koji nas je sve ovdje danas okupio i sabrao zajedno sa svojim patronom Svetim Atanasijem i Svetim Ilijom, čije molitve neka budu sa nama da proslavljamo u sve vjekove Oca i Sina i Duha Svetog“, poručio je Episkop budimljansko-nikšićki Metodije.
Povodom krsne slave igumana Nikolaja blagosiljan je i prelomljen slavski kolač i osveštano žito.
Zajedničarenje je nastavljeno uz trpezu ljubavi.
