Njegovo preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki g. Metodije služio je na praznik Svetih mučenika Ermila i Stratonika, u četvrtak 26. januara 2023. godine, Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svetog Save u selu Dapsiće kod Berana.
Sasluživalo je sveštenstvo i monaštvo Eparhije uz molitveno učešće vjernog naroda, a bilo je prisutno i mnoštvo djece.
Nakon svete službe Božje, Vladika je osveštao i prelomio slavski kolač, u spomen Svetog Save, kome je posvećen hram u ovom beranskom mjestu. Nastupajući praznik Svetog Save i hramovnu slavu, riječju arhipastirske besjede čestitao je Preosvećeni Vladika Metodije.
„Draga djeco Božja, djeco Svetog Save, djeco svetosavska, srećan vam praznik i slava ovog divnog hrama, postrojenog u ovom divnom selu, posvećenom Svetom Savi, prvom srpskom Arhiepiskopu. Gospod se na razne načine javljao ljudima, a kad se ovaplotio onda je božanske riječi govorio i propovjedao i sijao sjeme božansko i nebesko po njivama, to jeste po srcima ljudi, jer se duhovno sjeme božansko može sijati samo na duhovne njive, a to je srce ljudsko“, rekao je Vladika, dodajući da više od dvije hiljade godina ta božanska riječ ide od srca do srca i to sjeme nebesko je uvijek isto i nepromjenjljivo, a srca ljudska su ta koja će božansko sjeme primiti.
Svako srce hrišćansko, naveo je Njegovo preosveštenstvo, pozvano je da bude spremno da može da primi Nebesko sjeme i božansku riječ da bi to sjeme u tako spremnom srcu moglo da donese ploda.
„Sjeme je uvijek isto i nepromjenjljivo nebesko, a srca mogu biti takva da nekad i ne prime nebesko sjeme. I to bude kao sjeme koje je palo pokraj puta, dođu ptice i pozobaju ga. Kako ćemo vidjeti da li je nečije srce primilo to božansko sjeme – vidjećemo po njihovom ponašanju, a najbolje se vidi po djelima našim. Kaže Gospod, ima i srce koje rado primi to sjeme, ali nema onu potrebnu dubinu da bi sjeme pustilo korijenje, da bi se razvilo, niklo i donijelo ploda, nego se brzo sparuši, budući da nema korijena i propadne i ne donese ploda“, poučavao je Njegovo Preosveštenstvo, napominjući da je to površno slijeđenje za Jevanđeljem, a kad dođe prvo iskušenje ljudi brzo odbacuju jevnađeljsku nauku i ona u njima ne donese ploda.
Ima srca koja su spremna da prime, po dubini svojoj, božansku nauku Hristovu spasiteljsku, ali, kad se baci sjeme na zemlju koja ima potencijala da donese ploda, prerastu ga, po Vladikinim riječima, trnje i korov, uguši ga i ne da ploda.
„Naše bavljenje raznim brigama ovog svijeta, zemaljska uživanja potpuno proguta božansku svjetlost i nauku u našem srcu i onda, govori Gospod, onom pravom, istinskom srcu koje donosi ploda, zavisno koliko ko od nas od Boga ima darova i talenata, toliko i doprinosi tim plodovima svojim trudom, smirenjem i podvigom. Glavna priprema našeg srca jeste pokajanje. To je govorio i Sveti Jovan Krstitelj kad je pripremao put za Hrista Bogočovjeka Koji je trebao da propovjeda, idući za njim. Spremao je srca ljudska i govorio da se približilo Carstvo nebesko, tj. približio se Hristos bogočovjek koji nosi sa sobom Carstvo nebesko“.
„Carstvo nebesko među nama ćemo poznati najviše po tome koliko ljubimo i volimo jedni druge. Po tome će, rekao je Hristos, drugi poznati jesmo li Njegovi učenici, istinski sljedbenici i hrišćani, ono će se ovdje pojaviti u našim bratskim, čovjekoljubivim, milosrdnim međusobnim odnosima, ljubavi i žrtvi koju budemo imali za druge. Na taj način se najljepše projavljuje Carstvo nebesko“, besjedio je Preosvećeni Episkop Metodije.
Brinući Gospod o svakom narodu na zemlji, tako je našem narodu, kao jednog od nas, podigao onoga koga danas proslavljamo kroz koga će, ocijenio je Vladika, na najljepši način posijati božansko sjeme.
„Time će udariti najljepše temelje duhovne, državne, prosvetne našem narodu, udariti najdublje temelje hrišćanske, jevanđeljske preko svog učenika, vjernog sluge Svetitelja Save. Napustio je sve brige ovog svijeta, sve strasti, slasti i uživanja koja su stajala pred njim. On je bio princ u to vrijeme i u ovom prostoru, sve je to odbacio i tu njivu srca svog i svoje duše pripremio za to božansko sjeme, da ono prvo u njegovom srcu donijelo ploda, a onda kroz njegova djela velika i besmrtna, koja su ostala do danas, u našem narodu, širio dalje kuda god je prohodio. I ne samo kroz prostore gdje je živio naš narod, svuda su u njemu prepoznavali čovjeka Božjeg i najbližeg svog brata, primali ga kao samog Hrista. Čak i oni koji nijesu bili hrišćanske vjere“, naglasio je Episkop Metodije.
Hristova nauka koju je prihvatio Sveti Sava nije, po njegovim riječima, bila, kao što nije ni danas, ograničena samo na jednu određenu grupu ljudi, u određenom prostoru, nego za sve ljude u ovom svijetu.
„Za ljude koji svojim otvorenim, čistim srcem je primaju i time postaju sinovi i kćeri Božje, odnosno sami bogovi po blagodati, slični Hristu bogočovjeku. Neka bi nam Sveti Sava koji se toliko potrudio na ovoj njivi našeg naroda, koju je ovdjelao i sijao sjeme božansko i koje je donijelo velikih plodova i donosi i danas, da nas Gospod potkrijepi, potpomogne, ulije snage i moći da i mi krenemo tim putem i, makar malo, doprinesemo u tom velikom božanskom djelu prosvećivanja našeg naroda i svih ljudi na ovoj zemlji“, zaključio je Vladika budimljansko-nikšićki Metodije.
Po završenoj Liturgiji Episkop Metodije je sabranim mališanima podijelio svetosavske paketiće.
Izvor: Eparhija budimljansko-nikšićka
