Dani Mitropolita Amfilohija nastavljeni su večeras, 29. oktobra 2022. godine, dječijom priredbom Zlatno drvo Mitropolita Amfilohija u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Djeca sa vjeronauke iz Bara i Podgorice, ispričali su večeras svojim nastupom priču o našem svetom Mitropolitu Amfilohiju i njegovom jevanđelskom putu, poručujući da su oni dijelom njegovi saputnici i zasad, kao i plod njegovog rada i ljubavi.
Priredbi su prisustvovali Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, Visokopreosvećeni Arhiepiskop mihalovsko-košicki g. Georgije iz Pravoslavne crkve čeških i slovačkih zemalja i preosvećena gospoda episkopi: raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije, bregalnički Marko, bihaćko-petrovački Sergije, kao i novoizabrani Episkop novobrdski o. Ilarion.
Jerej Pavle Božović, koordinator Katihetskog odbora Mitropolije crnogorsko-primorske, pozdravio je sabrane, zablagodarivši na ljubavi i dolasku da čuju i vide kako se svetopočivšeg vladike sjećaju djeca, posebno polaznici naših škola vjeronauke. Podsjetio je da među mnogim zavjetima i amanetima koje nam je ostavio Mitropolit Amfilohije možemo da dodamo i onaj Dogodine vjeronauka u našim školama. To je bila molitva našeg blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija, molitva koja za cilj ima samo jednu stvar, a to je da unese mir, ljubav u blagoslov u naše škole i među našu djecu.
Obraćanje o. Pavla Božovića prenosimo integralno:
“Visokopreosvećeni Mitropolite i Arhiepiskope, preosvećeni oci arhijereji, časni oci, sestre monahinje, dragi roditelji, braćo, sestre, draga djeco.
Dozvolite da Vam zablagodarimo na ljubavi i vremenu koje ste izdvojili da, u susret sjutrašnjoj drugoj godišnjici upokojenja Mitropolita Amfilohija, čujete i vidite kako se našeg svetopočivšeg vladike sjećaju naša djeca, posebno polaznici naših škola vjeronauke. Naročitu čast i radost naša djeca osjećaju zbog blagoslova našeg Mitropolita Joanikija da u sklopu manifestacije Dani Mitropolita Amfilohija svoje mjesto među tako uglednim imenima naše kulture nađu i učenici vjerske nastave.
Svetopočivši Mitropolit Amfilohije najzaslužnija je ličnost za obnavljanje vjeronauke u Crnoj Gori nakon što je ona izbačena iz naših škola za vrijeme titoističke diktature. Važnost vjeronauke i šire duhovnog i moralnog obrazovanja djece, bila je tema koja se kao lajt motiv pojavljuje u mnogim Mitropolitovim besjedama i javnim istupima.
Interesovanje i trud Mitropolita Amfilohija za vjersku nastavu nije došao iznenada. On je bio katiheta i profesor na više različitih fakulteta, instituta i škola, a tadašnji jeromonah Amfilohije na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu predavao je upravo katihetiku i hrišćansku pedagogiju i na tom polju ostavlja neizbrisiv trag.
On ključno doprinosi da se pravoslavna pedagodija vrati svojoj matičnosti, svome sopstvu, biblijskoj i svetootačkoj viziji Boga i čovjeka. Mitropolit Amfilohije akademskim radom uzdiže crkvenu pedagogiju, kako nominalno tako i suštinski, do katihetike i time obnavlja drevnu vezu vjeronauke sa svijetom Svetih otaca kojima je itelektualno i duhovno disao.
I dalje, kao eparhijski arhijerej sva svoja teorijska i akademska znanja on sprovodi i praktično osnivajući gotovo 50 škola vjeronauke širom Crne Gore i dajući ključan doprinos prilikom obnove vjerske nastave u Srbiji.
Dakle, Mitropolit Amfilohije je zaista i u punom smislu te riječi bio vjeroučitelj, katiheta koji je, autentično sledujući Gospodu Hristu kao prvom i istinskom učitelju, primjer svim vjeroučiteljima u naše i buduće vrijeme.
Mitropolit je kroz svoja predavanja prenosio svoje nenadmašno poznavanje bogoslovlja, Svetog pisma čije je knjige prevodio i Otačkog predanja na kom je doktorirao. Ipak, iako se bavio vječnim i uvijek istim istinama.
Mitropolitova predavanja su bila neponovljiva i različita.
Mitropolit svoja znanja iz dubokog predanja uvijek stavlja u dijalog sa trenutkom sadašnjice, otkrivajući da su istine otaca podjedanko važne i relevatne za čovjeka danas kao i u vremenu kada su izgovorene.
Mitropolit je bio vjeroučitelj koji nikada nije održao dva ista časa jer je trenutak u kome je govorio uvijek sa sobom nosio nova iskušenja, ali i nove prilike.
Mitropolitov Hristos bio je i ostao vječno mlad. Zato je toliko mladih ljudi i djece zavoljelo Hrista kojeg je propovijedao i svjedočio naš voljeni vladika.
Večeras ćemo imati prilike da kušamo neke od plodova Mitropolitovog rada na polju vjeronauke. Pred vama je priredba Zlatno drvo Mitropolita Amfilohija koju su pripremili učenici škola vjeronauke pri Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru, Hrama Svetog Nikole u Starom Baru, Hrama Svetog Đorđa u Donjoj Gorici i Hrama Svetih novomučenika momišićkih u Podgorici sa svojim vjeroučiteljima Slavicom Orlandić, Vidosavom Živković, Zorkom Pejović i Marijom Jovićević. Oni će nam kroz čitav niz igrokaza, pjesama i recitacija prikazati svu veličinu Mitropolitovog djela koje kao da je od rođenja do končine bilo jedan veliki čas vjeronauke.
Među mnogim zavjetima i amanetima koje ostavlja Mitropolit Amfilohije ne zaboravimo ni važnost vjeronauke. Među našim pozdravima Dogodine u Prizrenu, Dogodine na Lovćenu, Dogodine u obnovljenoj Prevlaci, dodajmo i onaj Dogodine vjeronauka u našim školama. To je bila molitva našeg blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija, molitva koja ima za cilj samo jednu stvar, a to je da unese mir, ljubav u blagoslov u naše škole i među našu djecu.”
***
Dani Mitropolita Amfilohija, koje Mitropolija crnogorsko-primorska i svešteno bratstva Sabornog hrama organizuju povodom druge godišnjice od upokojenja svetopočivšeg Mitropolita Amfilohija, počeli su sinoć promocijom novog albuma Kapela narodnog guslara Maksima Vojvodića, a nastaviće se sjutra Svetom arhijerejskom liturgijom i pomenom blaženopočivšem Mitropolitu, koju će služiti Mitropolit Joanikije uz sasluženje više arhijereja naše Svete crkve.
Sjutra veče, u 19 časova u kripti Sabornog hrama biće održano veče posvećeno akademiku Matiji Bećkoviću, kao i dodjela nagrade Izviiskra Njegoševa. Govoriće: Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, akademici Jovan Delić i Matija Bećković i prof. dr Ivan Negrišorac.
Vesna Dević
Foto: Boris Musić
