Poslednjih godina Crkva je, vođena pastirskom brigom da njena riječ dopre do svih ljudi koji žele da je čuju, počela kao sredstvo svoje misije da koristi različite medijske formate
Osim zvaničnih crkvenih medija, prostor za teme koje su od značaja za Crkvu i o kojima Crkva ima šta da kaže otvaraju i drugi ljudi koji se u različitim medijskim formama bave društvenim fenomenima koji privlače pažnju šire javnosti. U poslednje vrijeme, oni sve više predstavnike Crkve vide kao relevantne sagovornike. Crkva prepoznaje njihov značaj i rado se odaziva svakom pozivu na dijalog. Sa druge strane i sama je organizator različitih tribina i večeri na koje se pozivaju ljudi različitih profesija i obrazovnih profila, kako bi razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa. Jedan od najprepoznatljivijih primjera je svakako dijaloška tribina kojom moderira sveštenik Gojko Perović.
Tema poslednje tribina, koja je održana u utorak 18. aprila 2023. godine u Svetogeorgijevskom domu pod Goricom, upravo je bila „Duhovne teme u novim medijskim formama“. Sagovornici oca Gojko bili su Đorđije Malović, urednik podkasta ”Sve po spisku” i izvršni direktor IPC Tehnopolis, Danilo Đukanović, psiholog i urednik podkasta ”Diskriminacija” i Radomir Gogić, student i autor tviter-spejs dijaloga.
Gospodin Malović na početku je objasnio da je podkast fenomen koji je nastao na početku druge decenije dvadeset prvog vijeka, a svoju ekspanziju doživio poslije 2014. godine. Ispričao je kako je nastao podkast „Sve po spisku“ i zašto je tako naslovljen.
„Ideja je bila da nekoliko tema održimo tenzičnim. Svakako nam je bilo najznačajnije da tenzičnim održimo priču zbog koje smo se primarno okupili, a koja je bila sinhronizovana sa veličanstvenim litijama, gdje je trebalo da u tom jednom lok-daunu, gdje smo svi zatvoreni, pokušamo da ljude držimo informisanim, da održavano jednu laičku nit (znamo ko je bio zadužen za duhovnu vrijednost ta priče), koja je povezivala narod sa Crkvom. Mislim da smo u tome prilično uspjeli.“
Dodao je da su se poslije pobjede 30. avgusta bavili temama za koje su smatrali da su takođe veoma važne, a ticale su se politike, mentalnog zdravlja, i raznih drugih društvenih izazova.
Ispričao je i kako su došli do forme u kojoj su počeli da stvaraju.
Pomenuo je i neke pionirske poduhvate iz ranijih godina koji su bili uvertira za ono što će kasnije biti podkasti.
Gospodin Đukanović istakao je da je cilj podkasta „Diskriminacija“ bio da se poveže sa mladim ljudima i da priča o njima aktuelnim i relevantnim temama.
„Ono gdje bih se nadovezao na priču mog sagovornika je to gdje se taj prostor koji ostavljaju tradicionalni mediji, otvorio za nove medijske sadržaje poput podkasta. Oni su to ostavili kako svojom zatvorenošću, tako i jednom problematičnom stavkom, a to je da najčešće iza velikih televizijskih kuća stoje određene agende i određeni interesi koji stvaraju jednu prizmu kroz koju se provlači istina.“
Naglasio je da su se ljudi zaželjeli normalnog razgovora, da čuju objektivniju stranu koju ne mogu da čuju u jutarnjem programu ili vijestima.
Kazao je da je njemu pri izboru gostiju vodeći princip ono što je njemu najzanimljivije i o čemu želi da razgovara. „Sloboda govora je nešto što je meni lično apsolutno najviši princip.“
Gospodin Gogić ispričao je šta je to tviter-spejs i kako je on počeo da koristi taj format.
Posebno je istakao da je danas teško saslušati razgovor od dva-tri sata, i da mora biti izuzetno zanimljiv kako bi nekome držao pažnju.
„Meni je drago što je u svijetu sada jedna hiperprodukcija podkasta, jer to ipak znači da ljudi i dalje žele nešto da čuju i malo dublje da uđu u tematiku. Ja sam tražio da sagovornici imaju različita mišljenja, kako bi oni ukrstili tu svoje argumente. Jednostavno sam birao ljude koji su u tom trenutku izazivali najveće interesovanje kod građana“, pojasnio je Gogić.
Dodaje da mu je tviter donio dosta poznanstava sa ljudima iz različitih oblasti, od kojih je mogao nešto i da nauči. „Želio bih večeras da pomenem i našeg pokojnog đakona Vlada. Čovjek kad njega upozna, drugačije gleda na sveštenstvo uopšte“, kazao je Radomir, ističući da se u njemu mogao vidjeti hrišćanski optimizam.
Cijeli razgovor, u kom su otvorene mnoge zanimljive teme, možete pogledati na jutjub-kanalu Crkva Svetog Đorđa pod Goricom.
Otac Gojko na kraju razgovora zahvalio je prisutnima i najavio sljedeću tribinu za srijedu, 3. maja, na kojoj će biti riječi o istorijatu i umjetničkim vrijednostima Crkve Svetog Đorđa, a kojom će početi Dani Svetog Marka.
Lazar Šćekić
