U četvrtak, 23. januara 2020. u hramu Svetog arhangela Mihaila u Andrijevici, služen je Moleban Presvetoj Bogorodici, povodom izglasavanja diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je uperen protiv eparhija Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori.
Moleban su služili protojerej-stavrofor Boro Vrhovac, nadležni paroh, jerej Bojan Radunović, paroh gornjepolimsko-gusinjski i jeromonah Georgije (Rajaković), iguman manastira Brezojevica kod Plava.
U Molebanu je molitveno učestvovao Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije, te brojni vjerni narod Andrijevice i drugih mjesta, koji na dostojanstven, miran, hrišćanski i istrajan način, iskazuju svoje neslaganje sa neustavnim Zakonom o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori.
Za pjevnicom su bili jeromonah Sava (Vukajlović), sabrat manastira Đurđevi Stupovi i Miroslav Raičević.
Molebanu je prethodila svenarodna litija, koja je okupila oko dvije ipo hiljade ljudi, među kojima je bio i jedan broj vjernika iz Plava, koji su došli do mosta na rijeci Zlorečici, odakle je krsni hod krenuo ka crkvi Svetog Mihaila.
Nakon odsluženog Molebana, riječima arhipastirske besjede obratio se Preosvećeni Episkop Joanikije, navodeći da manastir Đurđevi Stupovi proslavlja osam vjekova od kako je Sveti Otac naš Sava, prvi Arhiepiskop srpski u ovoj svetinji ustrojio Eparhiju budimljansku, što je, po njegovim riječima veliki i značajan jubilej.
„Prethodno smo proslavili 8 vjekova od nastanka manastira Đurđevi Stupovi. To je samo jedan od dokaza, svjedočanstava koliko je naša vjera utemeljena u Crnoj Gori i Eparhija Budimljanska i Eparhija Zetska iz koje je nastala Mitropolija crnogorsko-primorska i zahumsko-hercegovačka, koja zahvata zapadni dio Crne Gore. To su Svetosavske Eparhije“, kazao je Vladika, dodajući da su, tokom ovih osamsto godina, podizali svetinje, posvećivali ih Bogu i Crkvi na službu, borili se za Krst časni i slobodu zlatnu.
„To je zlatna nit naše istorije. Naša vjera podigla je velike ličnosti, velike junake, stvorila veliku kulturu, duhovnost, rodila svetitelje. Mi smo narod koji je podnio velike žrtve u svojoj istoriji da sačuva svoju vjeru i, evo, poslije toliko vjekova, mi smo, na ovoj balkanskoj žeravici, opet, na velikom ispitu kao mnogo puta do sada. Ne od tuđina, makar ne direktno, nego od naše vlasti“, ocijenio je Episkop Joanikije.
Poručio je da pravoslavni hrišćani, kao većinska vjera u Crnoj Gori, kojoj pripada, po njegovim riječima, 70% građana Crne Gore, ne mogu da prihvate da budu diskriminisani, obespravljeni, poniženi u svojoj državi.
„Ne možemo prihvatiti da se donosi Zakon na našu štetu, da se time krši Ustav Crne Gore i da se stvara neravnopravnost među vjerama u Crnoj Gori, s tim što su ostale vjere dobile sva svoja prava putem ugovora sa državom. Nama je namijenjen ovaj diskriminatorski zakon koji treba da pomogne državi da nam otme sve svetinje, da ih prepiše sa Crkve na državu i da nas prinudi da se iznova registrujemo kao novoosnovana religija, kao sekta“.
„Mi smo vjera koja je kamen temeljac Crne Gore. Bez pravoslavlja nema Crne Gore, a ovo je udar i na svetinje i na pravoslavlje, na našu vjeru, na naše pretke koji su za vjeru živjeli i glave svoje polagali. Ovo je udar i na nas i na naše potomstvo“, ocijenio je Vladika budimljansko-nikšićki.
Narod je, konstatovao je Vladika, duboko osjetio da se čini velika nepravda i zlo u Crnoj Gori, zato je ustao da zaštiti svoje svetinje, čast i obraz svoj, Crne Gore i cijelog pravoslavlja.
„Cijelo pravoslavlje i sav kulturni, civilizovani svijet vidi da se ovdje vrši nepravda, da se gaze vjerska prava, da se priprema otimačina crkvene imovine, skrnavljenje hramova. Dobili smo podršku od Carigradske patrijaršije, Jerusalimske patrijaršije, Moskovske patrijaršije i od drugih Crkava Evrope i svijeta. Dobili smo veliku podršku od našeg naroda u Crnoj Gori, iz Srbije, Republike Srpske, iz cijele dijaspore. Cio svijet reaguje na ovu nepravdu“, istakao je Njegovo Preosveštenstvo.
S obzirom na to da se na desetine hiljada građana protive diskriminatorskom zakonu svaka razumna vlast bi, ukazao je Vladika, odmah povukla ovaj zakon i stavila ga van snage.
„Ne može se donositi zakon o vjeri ako većinska vjera nije saglasna sa tim, a ne može se i ne smije se nametati zakon koji gazi slobodu vjere, upravo, se o tome radi. Ovo je anticivilizacijski Zakon i Crnu Goru vraća unazad ko zna koliko vjekova, u primitivizam“, istakao je Preosvećeni Episkop Joanikije, poručujući:
„Komunizam je otimao crkvena imanja, ali nije otimao hramove, a ovi hoće i ono što je Božje, što je Bogu posvećeno, Crkvi, molitvi, svetinji, da to uzmu sebi, da s tim raspolažu, da skrnave, da prepišu na državu. Državna su bila i preduzeća, nikšićka Željezara, podgorički Aluminijski kombinat i ostali gignati, pa šta bi s njima?! Hoće ono što je ostalo, najsvetije, što su korjeni, što je svjedočanstvo, što je istorija, što je kultura, što pripada Crkvi, što je Bogu posvećeno, hoće sebi da uzmu“, rekao je Episkop Joanikije.
Ukazao je da je od strane vlasti izostao dijalog sa predstavnicima Crkve po pitanju ovog Zakona, te da su samo pokušali da nametnu svoju volju, koja se nije mogla prihvatiti, kao ni bezakonje sa kojim se niko ne može saglasiti.
„Sada nas pozivaju da razgovaramo o primjeni Zakona. Ne možemo razgovarati dokle se ovaj zakon ili radikalno ne izmijeni ili se nanovno sjedne da se razgovara, pa da se to riješi kako je najbolje za Crkvu i za državu. Mi jesmo za to da se donese zakon, ali takav koji će izjednačiti u svim pravima SPC, pravoslavnu vjeru sa ostalim tradicionalnim vjerama u Crnoj Gori. Nećemo dopustiti i nećemo prihvatiti da budemo diskriminisani u svojoj državi u odnosu na druge i to kao većinski narod, kao većinska vjera!“, poručio je Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
