Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki G. Metodije služio je, u Nedjelju siropusnu, 6. marta 2022. godine, Svetu Arhijerejsku Liturgiju u manastiru Svetog Pantelejmona, u Samogradu.
Sasluživalo je sveštenstvo i sveštenomonaštvo Eparhije uz molitveno učešće vjernog naroda.
Na početku Liturgije, Vladika je poslušnika Jovana Stankina obukao u prvine monaškog života.
Tokom svetog bogosluženja novoprosvećeni Nikola i Nikolina su primili krštenje.
Arhipastirskom besjedom sabranom vjernom narodu obratio se Preosvećeni Episkop Metodije, koji je kazao da su danas učestvovali u jednom sveradosnom događaju, pored Liturgije koja je odslužena, i krštenju, jer, kako je kazao, tamo gdje ima djece tu se nanovo obnavljaju i prostori.
„Ovo sveto i drevno mjesto se obnavlja i krštenjima, i molitvom i svetom obitelji. koja je ponovo na ovom mjestu ustrojena. Mi danas, u ovaj nedeljni dan, dan praštanja pripremamo se za Veliki Časni i Vaskršnji post koji, ako Bog da, počinje sjutra. Pročitano je na Liturgiji, u svetom Jevanđelju, o praštanju i tome kako treba da postimo. Ova nedelja je nedelja praštanja, Hristos nam u liturgijskoj priči, koju smo čuli, govori da nema posta bez prethodnog praštanja sa bližnjima svakom čovjeku i sa svakom tvari na zemaljskom šaru. Danas se opraštaju, ne samo ljudi među sobom, nego i ptica sa pticom u gori. Oprostiti je veliki poduhvat ljudskog duha, koji čovjek ne može svojom snagom i moćima učiniti, oprostiti drugome, ali istinski, duboko iz srca oprostiti i ne zlopamtiti možemo samo blagodaću Duha Svetog“, poučavao je Vladika.
Nijedan čovjek na ovom svijetu, dodao je Njegovo Preosveštenstvo, to ne može učiniti samo svojom snagom i moćima.
„Samo oblagodaćeni ljudi, koji se mole i koji se ispune blagodaću Duha Svetog, njih Gospod udostoji milošću svojom da dođu u stanje kad mogu svima oprostiti. Zato što samo oblagodaćeni čovjek je svjestan koliko mu Bog oprašta i koliko je on dužan Bogu. Ono koliko mi Bogu dugujemo, a taj dug koji nakupljamo i obremenjujemo svoju dušu, jeste breme kojim tovarimo svoja nejaka pleća nedoličnim djelima, mislima, spletkama, mržnjama, nečovjekoljubljem, što smo uradili drugome, bližnjem ili sebi, time smo obremenili svoju dušu. Dug koji zbog toga imamo prema Bogu, obremenjuje nas i pritiska“, pojasnio je Preosvećeni Episkop.
Istakao je da nam Gospod sve to oprašta milošću svojom, a za to traži samo jedno od nas da i mi oprostimo drugima, kao što Bog nama oprašta.
„U molitvi koju nam je Bog ostavio u Svetom Pismu, kad nas je učio preko svojih učenika, koje je učio kako treba da se mole, između ostalog, u molitvi Oče naš je rečeno: I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim. Istinski oprostiti može samo onaj ko je svjestan koliko je dužan Bogu, ali je i svjestan toga da mu je Bog oprostio grijehe. Mi, kad osjetimo tu slobodu, oslobođenje, jer prava sloboda jeste sloboda unutrašnja, da nas Gospod oslobodi od naših grijeha, to je istinska i prava sloboda. Ona je jedan veliki, ali i nezgodan dar Božji koji, ako nije uparen sa ljubavlju koju čovjek treba da nosi u svom srcu, ta sloboda postaje destruktivna prema onima koji su u okruženju tog čovjeka“.
„Ako ne uparimo s ljubavlju slobodu koju dobijamo od Boga, mi ćemo, opet, izgubiti, postati robovi grijeha i onda Bog, Koji nam sve grijehe oprašta, u jednom trenutku, ako vidi da smo nemilosrdni i ne opraštamo drugome, onda okrenuće glavu svoju od nas, odnosno, mi na taj način okrećemo Njemu leđa i glavu od Njega i ostajemo u hladnoći, studeni, tami, u, kao što bi rekli Sveti Oci, paklenom stanju. Ostajemo u stanju odsustva Božje blizine“, rekao je Vladika Metodije.
To nam je, po njegovim riječima, glavni uslov da bismo mogli da prinesemo nešto na uzdarje Bogu, kroz Časni post, time što ćemo da postimo tijelom, ali da postimo i mislima, da se od naših poroka uzdržavamo, da činimo milost bližnjima.
„To je ono na šta nas današnji dan opominje, na šta nas opominje Sveti Jovan Prorok Krstitelj i Preteča Gospodnji, veliki isposnik, onaj koji je pozivao na pokajanje, mirenje i praštanje“, poručio je Episkop budimljansko-nikšićki G. Metodije.
Na kraju Litugije, Vladika je blagoslovio slavski kolač i žito. Domaćin slave za sledeću godinu biće dječak Milisav Femić.
