Cunami

Ljetopis, 17. jul 2020

Ime: Ljetopis 17.07.2019 (1998 Cunami opustosio Papua Novu Gvineju, 1954 Diznilend); Opis: Ljetopis, 17. jul Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan 17. jula 1998. godine džinovski talasi, izazvani snažnim zemljotresom u pacifičkom podmorju, zbrisali sa lica Zemlje šest sela na sjeverozapadnoj obali Papue Nove Gvineje, usmrtivši više od 3.000 ljudi.

CunamiNaziv cunami je japanskog porijekla i u prevodu znači “Talas iz luke”. Cunami predstavlja neobično veliki talas koji može nastati pod dejstvom različitih faktora. Najčešći inicijatori cunamija su zemljotresi. Čest je slučaj da cunami nanese neuporedivo veću štetu od samog zemljotres koji ga je izazvao. Inicijatori cunamija mogu biti: podvodni zemljotresi, odroni (klizišta), erupcije vulkana, udari meteorita. Cunami mogu da se jave kako u morima tako i u jezerima. Cunami u skučenom prostoru, kakav je jezero ili fjord može da dostigne izuzetnu visinu. Ovakvi cunamiji iako deluju zastrašujuće, rijetko prave preveliku štetu jer su ograničeni na relativno mali prostor koji je najčešće slabo naseljen. Erupcije vulkana mogu da stvore cunami koji je, iako sa manjim talasima, daleko ubitačniji. Razlog je puno veće područje dejstva. Cunami se kreće veoma velikom brzinom (oko 800 km na čas). U dubokoj vodi (na pučini), cunami talas nije lako primijetiti, jer ima veoma veliku talasnu dužinu i malu amplitudu. Međutim, kako se približava obali, voda postaje sve plića i brzina talasa i talasna dužina se naglo smanjuju. Sa smanjenjem talasne dužine, energija odlazi na povećanje visine talasa, koji tada mogu da dostignu ogromne razmjere. Cunami se obično, na osnovu visine talasa dijele u 2 kategorije: cunami i megacunami. Granica između cunamija i megacunamija je 100m. Ako je visina talasa veća od 100m govori se o megacunamiju, u protivnom riječ je o cunamiju. Megacunami obični nastaju uslijed naglih odrona velikih količina stijenskih masa u more (ponekad i cijelih djelova ostrva) ili pada asteroida. Zemljotresi rijetko mogu da stvore megacunamije. Najveći zabilježeni cunami bio je preko 500m. Radi se o cunamiju izazvanom odronom u fjordu Lituaja Bej na Aljasci (1958. godine).  U ovom slučaju došlo je do odrona ogromnog dijela obale u fjord, pri čemu je usled skučenog prostora i velikog pritiska stvorenog obrušavanjem ogromne količine stijenskog materijala u more, došlo je do enormnog talasa na suprotnoj strani fjorda. Cunami postaje najizraženiji kada talas stigne blizu obale, jer sa smanjenjem dubine raste visina talasa.

Kroz istoriju naše planete, nema sumnje da je bilo nepojmljivih kataklizmi. Za neke od njih postoje dokazi a za većinu ne jer su tragovi uništeni kroz geološku istoriju. Za većinu znamo samo na osnovu posrednih indikatora.

– Udar asteroida u Jukatan prije 65mil. godina je oslobodio toliku energiju da je sasvim izvjesno da je tim događajem bio iniciran cunami neslućenih razmjera. O veličini i posledicama toga cunamija – megacunamija danas nemamo podataka, ali je opravdana sumnja da je mogao biti veći i razorniji od bilo koga koji je zabilježen u ljudskoj istoriji.

– Prije 8000 godina u Norveškom moru se desio jedan od najvećih zabilježenih odrona. Takav odron je doveo do cunamija čije tragove je na nekim mjestima moguće naći i do 80km u kopno.

-Prije 3500 godina, erupcija vulkana Santorini je gotovo zbrisala Minojsku civilizaciju.

 

  • Na današnji dan, 17. jula 1954. godine otpočela je izgradnja Diznilenda koja je trajala tačno godinu dana.

DiznilendU kalifornijskom grad Anahajmu otvoren je jedini tematski park koji je projektovan i izgrađen pod direktim nadzorom svog osnivača, velikog Volta Diznija. Njegova ideja je bila jednostavna – da napravi mjesto gdje mogu da uživaju i odrasli i djeca. Ipak, snu je trebalo mnogo godina da postane stvarnost. Ideju o izgradnji Dizni je dobio 40-ih godina prošlog vijeka kada je sa kćerkama Dijanom i Šeron posjećivao različite zabavne parkove. Relativno brzo je napravio “Miki Maus park“ u kome je jedina atrakcija bila kratka vožnja brodićem. Ipak, Dizni odučuje da napravi prvi tematski park po imenu “Diznilend”, ali ubrzo shvata da nema dovoljno sredstava za ovaj poduhvat. Kako bi ubijedio investitore u kvalitet svog projekta, Dizni je odlučio da svoje ideje mora vizuelno da predstavi na što bolji način. Zbog toga zapošljava Herba Rajmana, jednog od najboljih likovnih umjetnika toga vremena, koji je zajedno sa Diznijem, čitavu sedmicu pred sastanak sa investitorima, danonoćno radio na velikoj mapi koja bi u poptunosti prikazala tematski park. Rajman je isprva bio skeptičan zbog mišeljenja da je za crtanje takve mape ponuđen vremenski period isuvuše kratak. Ipak, na Diznijev nagovor Rajman je odlučio da mu pomogne. Nakon što je pobrala simpatije i pristanke investitora prisutnih na sastanku u Njujorku, ova mapa postaje i prva slika “Diznilenda” prikazana široj javnosti. Ona je takođe služila i kao glavni promotivni materijal “Diznilenda” sve do otvaranja prvog tematskog parka u Anahejmu u Kaliforniji. Ipak, nakon uspješne promocije, višegodišnjeg projektovanja i napornog rada došao je dan otvaranja po imenu “crna nedjelja”. Dan je dobio ovo ime zbog toga što veliki broj mašina i atrakcija poput “Mjesečeve rakete”, “Zemlje nedođije” i “Slončeta Damba i letećih slonova” nije radilo. To je bio prvi i jedini put kada je Volt Dizni zaista razočarao djecu. “Diznilend” je tokom svog postojanja imao probleme sa helikopterima koji su se čak dva puta srušili kao i sa prisustvom velike količine glodara u parkovima. Vožnje helikopterom su ukinute dok je problem sa glodarima riješen uvođenjem 200 mačaka koje su tokom noći lutale tematskim parkom. Svi izazovi koji su pratili otvaranje i postojanje “Diznilenda” nijesu spriječili njegovu ekspanziju na druge kontinente. “Diznilend” je postao i ostao svjetska atrakcija koja “upošljava” neke od najpoznatijih crtanih likova kao i jedan od najposjećenijih tematskih parkova.