- Na današnji dan, 28. septembra 1895. godine umro je francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra.
Otkrio je i postupak konzerviranja hrane spriječavanjem razmnožavanja bakterija, koji je kasnije nazvan »pasterizacija«. Osnivač je naučnih grana mikrobiologije i stereohemije. Organizovao je čuveni institut u Parizu nazvan njegovim imenom. Luj Paster je bio mikrobiolog i hemičar. Eksperimentalno je potvrdio da su bakterije izazivači bolesti.. Postavio je osnove imunologije unapređenjem metoda vakcinacije i pronalaskom vakcine protiv bjesnila. Luj Paster je bio francuski mikrobiolog i hemičar koji je otkrio mikrobe koji su odgovorni za osobine vinske kiseline i pomoću njih izumio pasterizaciju, proces u kome se bakterije uništavaju zagrijevanjem a zatim hlađenjem tečnosti. Njegova prva istraživanja ticala su se optičkih osobina vinske kisjeline. Do tada nije bilo poznato zašto prirodna vinska kisjelina skreće ravan polarizacije svjetlosti, a sintetička ne, iako su hemijski istog sastava. Poslije dosta rada na razdvajanju sićušnih kristala, uspio je da demonstrira da kristali jednog tipa skreću svjetlost u jednu, a oni drugog tipa u drugu stranu. Njihova mješavina ne utiče na ravan polarizacije. Zaključio je da je ovo posledica asimetričnosti molekula vinske kiseline, što je osobina danas poznata u nauci kao hiralnost. Njegove teorije su prihvaćene u Evropi kada je dokazao da su organizmi poput bakterija odgovorni za kisjeljenje, tj. kvarenje vina, piva i mlijeka. Zatim je došao na ideju da se bakterije mogu ukloniti dovođenjem tečnosti do ključanja, a zatim njenim hlađenjem. Danas se taj proces naziva pasterizacija. Sledeća oblast za koju se zainteresovao bila je fermentacija. Pokazao je da fermentaciju izazivaju mikroorganizmi, i da to nije spontani proces. Za to je koristio staklenu bocu sa dugim vratom savijenim nadolje. U boci bi se nalazio hranljivi bujon. Specifičan oblik boce nije dozvoljavao česticama prašine (na kojima se skupljaju bakterije) da dopru do hranljive podloge tako da se u njoj nije dolazilo do fermentacije. Ovim eksperimentom, Paster je dokazao netačnost teorije o spontanoj generaciji živih organizama. Otišao je i korak dalje i pokazao da zagrijevanjem vina na 57° dolazi do eliminacije bakterija u njemu. Postavio je teoriju da su mikroorganizmi odgovorni za pojavu bolesti kod ljudi, što je kasnije dovelo do razvoja antiseptičkih metoda u hirurgiji. Paster je prvi put otkrio vakcinu kada se bavio izučavanjem bolesti koja se zove pileća kolera. Do otkrića je došao tako što je slučajno piliće izložio bakterijama. Pilići su se razboljeli, ali su bakterije srećom bile oslabljene. Paster je primijetio, kada je pokušao da ih ponovo zarazi istim bakterijama, da su pilići razvili imunitet prema njima. Paster je vakcinisao dječaka kojeg je ujeo bijesan pas. Efikasnost vakcine protiv bjesnila donijela mu je ogroman uspjeh. Princip upotrebe slabijeg oblika bolesti da bi se stvorila otpornost na teže zaraze nije bila nova. Ono što je bila novina je da se oslabljena varijanta bolesti sada proizvodila ljudskom intervencijom. Luj Paster je proizveo prvu vakcinu protiv bjesnila koristeći osušenu kičmenu moždinu zaraženih zečeva. Paster je svoj 70. rođendan proslavio u Sorbonu, a zvanice su činili najznačajniji naučnici toga doba. U ovo doba se njegova bolest pogoršala i Luj Paster je preminuo 1895. godine.
- Na današnji dan, 28. septembra 1965. godine prilikom erupcije vulkana na Filipinima, 56 kilometara južno od Manile, 184 osobe su izgubile život.
Vulkani su uticali na tok istorije, budući da vulkanska prašina može imati veliko kratkoročno dejstvo na globalnu klimu, zato što blokira dio Sunčeve svjetlosti koja stiže na Zemlju.
Erupcija vulkana na planini Pinatubo na filipinskom ostrvu Luzon dogodila se 1991. godine samo 90 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Filipina, Manile. Vulkan je u nekoliko uzastopnih erupcija izbacio čak 10 kubnih kilometara vulkanskog materijala, što je bila druga erupcija po veličini u XX vijeku koja je uzrokovala smanjenje prosječnih temperatura u svijetu za 0,4 do 0,5 stepeni Celzijusa. Erupcija vulkana Krakatoa na istoimenom vulkanskom ostrvu u Indoneziji 1883. godine jedna je od najpoznatijih u skorije vrijeme, zato što se dogodila poslije otkrića telegrafa. U njoj je poginulo na hiljade ljudi, dvije trećine ostrva su pretvorene u prah, a dno okeana je drastično izmijenjeno. Erupcija Krakatoe nije bila ništa u poređenju na erupcijom Tambore na ostrvu Sumbava u Indoneziji, koja se dogodila 68 godina ranije. To je bila najsnažnija erupcija zabilježena u istoriji. Rijeke vrelog pepela slivale su se niz vulkan visok 4.000 metara i tada je poginulo oko 10.000 stanovnika ostrva Sumbava. Vjeruje se da je vulkan izbacio najmanje 50 kubnih kilometara vulkanskog materijala, a ogromne količine sumpor dioksida otišle su u atomosferu. Oblak iz Tambore izazvao je neobičnu hladnoću, zato što je doveo do smanjenja temperatura u svijetu za 0,4 do 0,7 stepeni Celzijusa. Ukoliko se vratimo još dalje, prije oko 70.000 godina, jedna ogromna vuklanska erupcija čak je prijetila da uništi čitav ljudski rod. Vjeruje se da je „supererupcija” vulkana Toba na indonežanskom ostrvu Sumatra, izazvala vulkansku zimu koja je trajala šest godina i poslije toga hiljadugodišnju zaleđenost. Supererupcije nastaju kada vuklan izbaci više od 1.000 kubnih kilometara materijala. Erupcija Tobe je mogla izazvati masovno izumiranje biljnog svijeta i glad životinjskih vrsta, a postoje pretpostavke da je došlo do izumiranja velikog broja pripadnika ljudske vrste. U još daljoj istoriji ogromne vulkanske erupcije su se dovodile u vezu sa masovnim iščezavanjem života na Zemlji. Nekada se vjerovalo da su vuklanske erupcije u Dekanskoj visoravni u Indiji bile uzrok izumiranja dinosaurusa prije 65 miliiona godina, ali danas je preovladalo mišljenje da su za to krivi kometa ili asteroid. Park Jelouston u američkoj saveznoj državi Vajoming često se označava kao supervulkan čija je poslednja erupcija zabilježena prije 650.000 godina. Novu erupciju nije lako predvidjeti, iako seizmolozi redovne prate promjene u Jeloustonu.
