Matica Srpska U Cg Logo

Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori: Odabrani najbolji prozni i pjesnički rukopisi

Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori saopštila je da je žiri koji je radio u sastavu: msr Jelena Šaković (član), doc. dr Jelena Gazdić (član) i dr Radoje Femić (predsjednik), na sjednici održanoj 7. maja, razmatrajući materijal koji je pristigao na Konkurs za objavljivanje najboljeg proznog i najboljeg pjesničkog rukopisa za 2025. godinu, donio jednoglasno sljedeće odluke:

1. Za najbolji prozni rukopis na Konkursu izabrana je knjiga proze pod naslovom Smrtnici, smrtnice autora Aleksandra M. Arsenijevića;
1a. Žiri za objavljivanje preporučuje knjigu proze Bezličje makrokozma autora Dušana Milijića.

2. Za najbolji pjesnički rukopis na Konkursu izabrana je knjiga poezije pod naslovom VARIA PIRA autora Đorđa Marića;
2a. Žiri za objavljivanje preporučuje knjigu poezije Blagodarje autora Slavka Vukovića;
2b. Žiri za objavljivanje preporučuje knjigu poezije Suza svemira autorke Dragane Đurković Tošić.

U obrazloženju se navodi:

1. Knjiga pripovjedaka Smrtnici, smrtnice autora Aleksandra M. Arsenijevića u punoj mjeri oživljava koncept svedene, novelistički zasnovane pripovijetke u savremenoj srpskoj književnosti. Tematsko-motivska difuznost pripovjedaka obrazuje jedan simboličko-kulturološki niz koji bi se najpreciznije mogao odrediti kao evropocentrični doživljaj čovjeka i svijeta. Zbirka pripovjedaka je svojevrsni vodič kroz istoriju duha Evrope, s naglašenim stilsko-jezičkim obilježjima domaćeg stvaralačakog iskustva. Elementarni semantički paradoks – da su i besmrtnici ništa drugo do smrtnici – indukuje simboličke protivrječnosti koje se razrješavaju po zakonitostima odabranog i raskošno ostvarenog žanra pripovjedačke pregnantnosti.

1a. Roman Bezličje makrokozma autora Dušana Milijića predstavlja epistolarnu formu u kojoj je prezentovano naličje jedne istorijske epohe, prelomljeno kroz emocionalno-doživljajnu prizmu titulara prepiske. Služeći se neobičnom narativnom strategijom, pripovjedač uspijeva da uspostavi atmosferu jednog vremena i prostora kojom se kontekstualizuje referisanje na glavnog odsutnog junaka u romanu – Petra II Petrovića Njegoša. Dočarava se složeni interkulturalni fenomen crnogorsko-italijanskih odnosa, uz vješto dinamizovanje pripovijedanja elementima avanturističkog žanra.

2. Knjiga poezije pod naslovom VARIA PIRA autora Đorđa Marića čini jedinstven poetski brevijar, u kojem su zastupljene pjesme različitog motivskog usmjerenja koje imaju različita versifikaciona i grafička obilježja. Kroz niz poetskih ciklusa, objedinjenih urbanim stvaralačkim senzibilitetom, iskustvom kosmopolitizma i figuracijom putovanja, diskretno se otkriva arhetip odisejevske suštine. Osnovni stvaralački (i životni!!!) imperativ: vratiti se uporišnoj tački koja se različito konotira, ali odgovara toposu zavičaja, obezbjeđuje formalno i suštinsko jedinstvo pjesničkom rukopisu.

2a. Knjiga poezije Blagodarje autora Slavka Vukovića ostvarena je na efektivnom pjesničkom postupku upotrebe anagramnida, kojima se u formalnom smislu poetski glas poigrava jezikom, praveći gipke stilsko-jezičke manevre koji su u neobičnoj korelaciji s izabranim, tradicionalistički intoniranim temama. Shvatajući poetski jezik kao otvorenu morfološko-tvorbenu i leksičku radionicu, poetski glas je postigao poželjni stvaralački cilj – modernost i tradicionalnost izraza u isti mah.

2b. Knjiga poezije Suza svemira autorke Dragane Đurković Tošić individualizuje lirsku imaginativnu perspektivu traganja za tajnom ontološke zagonetke. Snažno metafizički nadahnuta, sistematična u artikulisanju težnji lirskog glasa, zbirka prerasta u svojevrsnu kosmogoniju, ilustrovanu konkretnim pjesničkim prizorima. Poetskim argumentima pjesnikinja uobličava zbirku kao prilog nezamjenljivosti unutrašnjeg uvida zasnovanog na konvencijama ženskog pisma.

V. D.