Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije služio je jutros Svetu službu Božiju u Donjem Zagaraču, u hramu prepodobrnog Simeona Mirotočivog
Sasluživalo sveštenstvo namjesništva podgoričko-danilovgradskog.
Povodom hramovske slave blagosiljani su slavski kolač i žito.
U arhipastirskoj besjedi po otpustu Mitropolit Jonikije je rekao da je prošlo preko osamstotina godina od upokojenja Svetog Simeona Mirotočivog i prekodevet stotina godina od njegovoga rođenja.
“Ali se uvijek sjećamo sa divljenjem i sa čuđenjem kako je jedan čovjek u vrijeme svoga zemaljskoga života imao tako veliko djelo.Još se više čudimo njegovoj pobožnosti. Njegova nezasita žeđ za Bogom vidi se od najranijeg njegovog uzrasta”, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Podsjetio je da je Sveti Simeon kao vladar podizao Bogu mnoge velike i slavne zadužbine.
“Ako ćeo pravo, prvi je od srpskih vladara podizao monumentalne zadužbine, kao što su Studenica i Đurđevi stupovi u Rasu. A sve što je činio u slavu Božju i za svoje otačastvo njemu je cijelo vrijem izgledalo malo, da je malo žrtve Bogu prinio i da treba da učini još mnogo više”, rekao je on.
Dodao je da Sveti Simeon na kraju, pošto je učinio sve što je mogao za svoje otačastvo odlučio da posveti i svoj život, da ga prinese Gospodu Bogu na dar.
“Odrekao se ovoga svijeta i zamonašio se sa željom da svoje poslednje godine provede u molitvi i trudu da ugodi Bogu kao monah, kao podvižnik provodeći svoje poslednjedane u pokajanju. To pokajanje odvelo ga je na Svetu Goru Atonsku, ali i tamo je sa svojim sinom Savom podigao znameniti manastir Hilandar. Po svemu se radi o velikoj ličnosti, velikih razmjera, velike energije i dubok nezasite pobožnosti”, rekao je Vladika Joanikije.
Vladika je naglasio da je Sveti Simeon uspio ono što nijesu mogli raniji srpski vladari.
“Objedinio je dvije stare matične srpske zemlje – Duklju, odnosno Zetu i Rašku. A tu je i Travunija i još ostale srpske zemlje. Država koju je on stvorio zadobila je veliku silu i napredovala za narednih dvjesta godina. Postala je jedna od priznatih i slavnih, velikih i znamenitih država Evrope, a srpski narod kulturan i prosvećen koji je u tom periodu stvorio veliku kulturu, poznat i cijenjen među svima”, podsjetio je Mitropolit Joanikije.
Kazao je da sa ljubavlju ističemo da je rođen na Ribnici, današnjoj Podgorici, u njegovoj, kako su govorili njegovi sinovi “staroj djedovini”.
Vladika je naglasio da je Sveti Simeon Nemanja objedinio srpske Zemlje tako što ih je prethodno oslobodio od vazalstva Vizantiji i stvorio samostalnu državu.
“Pripremio je, naravno, djelom svojim i put Svetome Savi, koji je to djelo nastavio i stvorio samostalnu Srpsku Crkvu, priznatu od svih autokefalnih Crkava”, podsjetio je Vladika.
Objasnio je da to kad kažemo da je osnovao autokefannu Crkvu ne znači da je odvojio od ostalih Crkava nego da je uveo u zajednicu Svetih Božjih Crkava sa punim dostojanstvom.
Kazao je da su zbog toga Sveti Simeon i Sveti Sava, i ostali sveti Nemanjići bili nadahnuće i uzor svim velikim ljudima iz srpskog naroda.
“A naročito tu možemo istaći Petroviće. vasilije Petrović, veliki i znameniti Mitropolit ispjevao je, koliko znamo, samo jednu pjesmu. I posvetio je Svetome Simeonu Nemanji. A čestiti kralj Nikola je i opredijelio i odlučio da se ovdje obnovi ovaj sveti hram. Vi to bolje znate, ali možete se ponositi da ste do skora bili jedino mjesto u Crnoj Gore koje je imalo ram Svetoga Simeona Nemanje”, kazao je sabranim Zagarčanima Mitropolit Joanikije.
Podsjetio je takođe da se kralj Nikola, kad je knjaževinu Crnu Goru uzdizao na stepen kraljevine, ponajviše pozivao na njegovo pravo da se Crna Gora nazove kraljevinom na Svetog Stefana Nemanju – Simeona Mirotočivog koji je rodom iz Crne Gore.
“Isticao je njegove vrline i zasluge, i njega i njegovoga potomstva, dinastije Nemanjića. I tumačio je da su Petrovići samo nastavili djelo Nemanjića u drugim okolnostima i u drugom i težem vremenu”, podsjetio je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Kazao je da je to tako bilo u to vrijeme i da su tako mislili zajedno sa svojim kraljem i njegovi Crnogorci.
“Sada mnogi razmišljaju drugačije, a mi ne želimo nikome da guramo prst u oko sa time nego samo hoćemo da posvjedočimo da se ne odričemo svoje istorije i da je ne brišemo.Da je nijesmo zaboravili i da njegujemo pamćenje. Poštujemo i volimo Crnu Goru, koja ima velike zasluge, ali znamo i kako je ona stvarana, sa kojom idejom i na kakvim osnovama i temeljima. Ne ovako kako se to danas čini – sa udvorištvom svakome, a zapravo ne vodeći računa o svome narodu”, poručio je Mitropolit Joanikije.
Rekao je da se nada da se nešto promijenilo na tom planu i da će doći brzo vrijeme da se ta promjena još bolje vidi.
Rekao je sabranim vjernicima da su se i oni duhovno obnovili uz obnavljanje ovoga svetoga hrama.
“Velika Božja milost se izlila na sve one koji su se potrudili i na sve one koji dolaze ovdje na ovaj sveti i veliki sabor”, kazao je Vladika Joanikije.
Mitropolit Joanikije je nakraju pozvao sabrane da sjutra, na dan praznika Svetog Simeona dođu u Podgorici, na veliki Svezosimeonovski sabor i litiju koja će proći od Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do Nemanjinog grada na ušću Ribnice u Moraču.
“Da svi sjutra krenemo u litiju ulivcama Podgorice, kao što smo to činili onda kad smo vjeru branili i doživjeli veliko duhovno prosvjetljenje. Tako ćemo, ako Bog da, i sjutra – da semalo podsjetimo na Božju milost koju je Gospod izliona svoj narod u vrijeme litija. Ovo će biti praznična Svetosimeonovska litija, bez ikakve politike. I svaki koji bi želio da zloupotrebi, na bilo koji način, ovu svetu litiju, da joj da bilo kakav drugi karakter osim vjerskoga, on je razara. To nećemo dozvoliti i to nemojte dozvoliti. Nema ništa skuplje od jedinstva narodnoga oko Hrista Gospoda i oko Njegovih Svetih”, poručio je na kraju Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.
Radosav Rajo Vojinović
Foto: Željko Drašković
