Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije služio je u navečerje praznika Vozdviženja časnog i životvornog Krsta Gospodnjeg, svečano praznično bdenije sa činom iznošenja časnog Krsta u Cetinjskom manastiru. Sasluživalo mu je sveštenstvo cetinjskog arhijerejskog namjesništva i sveštenomonaštvo Cetinjskog manastira.
Po okončanju bdenija sabranima se obratio Visokopreosvećeni Mitropolit, koji je, čestitajući Krstovdan, veliki praznik sa izuzetno lijepim službama, naglasio da je predviđeno da ova služba bude svenoćno bdenije, tamo gdje ima dovoljno pojaca, sveštenoslužitelja i naroda Božijeg i obično se vrši u sabornim hramovima, a gdje nema, ona se pojednostavljuje, kao i ostale službe na Krstovdan.
Govoreći o karakteristikama bogosluženja uoči praznika Vozdviženja časnog i životvornog Krsta Hristovoga, Vladika Joanikije je kazao da se jedan dio ove službe, koji nazivamo sotnica, sa blagosiljanjem časnim Krstom, služi samo jednom godišnje i to baš na ovaj praznik.
“Za ovaj praznik su vezana naša sjećanja od onog strašnog momenta Hristovoga raspeća na Golgoti, gdje je On izdahnuo na Krstu i svojom krvlju živonosnom pokropio krsno znamenje i učinio ga svetim. Ono jeste postalo znamenje Njegovoga raspeća, ali i znamenje Njegovoga vaskrsenja. Krst Gospodnji i znak krsta koji činimo je oznaka naše Svete pravoslavne vjere. Vjere u raspeće Hristovo i u Njegovo i naše vaskrsenje”, besjedio je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Podsjetio je da se na ovaj praznik sjećamo i onoga što je zapisano u hrišćanskoj istoriji od apostola Pavla, koji je veličao Krst Gospodnji i stradanja Hristova, pa do Svetoga cara Konstantina, kome se javio Krst sa neba i ukrijepio ga u odlučujućem momentu njegovoga života i carevanja, da pobijedi silom Krsta svoga neprijatelja Maksencija i vojsku njegovu. Posebno za ovaj praznik je vezano naše sjećanje kada je Sveta carica Jelena, kasnije, poslije javljanja Krsta Hristovoga sa neba caru Konstantinu, našla časni Krst Hristov, koji je bio zatrpan blizu Golgote, jer su neznabožci i neprijatelji htjeli da ga sakriju, ali on je zasijao iz zemlje. Kada je Sveta carica Jelena našla Krst Gospodnji, Patrijarh jerusalimski Makarije blagoslovio je njime sve četiri strane svijeta i od tada pa do danas se vrši ova sotnica – blagosiljanje Krstom Hristovim na sve četiri strane svijeta.
“Krst Hristov, kao što rekosmo, znak je naše svete vjere, znak Hristovoga raspeća radi nas i našega spasenja, gdje je uzeo sve naše grijehe i oslobodio nas od naših grijehova svojom živonosnom i životvornom krvlju na Krstu prolivenom. Ali Krst je postao i znak vaskrsenja i on je izvor snage, izvor duha, izvor duhovne sile, izvor naše svete vjere, zato što nas vezuje neposredno za Hrista Gospoda i za Njegovo djelo spasenja. Od Njega izvire zdravlje i duše i tijela, i Krst Hristov i sila njegova, čini nas sposobnim da živimo po vjeri, da tvorimo zapovijesti Božije. Sila Krsta nas ukrepljuje da ljubimo Boga i da ljubimo bližnje svoje”, poručio je Vladika.
Krst je istovremeno i obraz ljubavi Božiji jer, kako je naglasio, iz Hristove žrtve izvire Njegova ljubav, koja je potvrđena žrtvom. Njegova žrtva i Božanska ljubav su isto jer ljubav koja nije spremna da se žrtvuje nije zapravo prava i puna ljubav.
“Hristova ljubav je savršena ljubav, a mi hrišćani koji se Bogu molimo i Hristu i Njegovome Krstu klanjamo, dotičemo se i Njegove ljubavi. Odnosno Njegova ljubav nas osjenjuje i čini nas sposobnim da idemo putem Božijim, da budemo pravi, istinski hrišćani i da tvorimo Božije zapovijesti, a najveća zapovijest je zapovijest o ljubavi. Svima na zdravlje i na spasenje da bude ovaj veliki, preslavni i zaista jedan od najuzvišenijih praznika u toku godine i ova sveta služba”, kazao je Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.
Vesna Dević
Foto: Nikola Joksimović
