Na programu 9. festivala Ćirilicom večeras, 2. septembra, na Trgu između crkava sa početkom u 20 časova je mjuzikl za djecu „Zmaj sa Spasa“ koji za cilj ima promociju lokalnog kulturnog nasljeđa, kroz pozorišnu adaptaciju legende zapisane prije dva vijeka.
Legenda koju je od zaborava otrgao Vuk Stefanović Karadžić prije tačno 200 godina, govori o Zmaju koji se svio iznad brda Spas u pradavna vremena, a za kojeg je narod mislio da je možda čak i Ilir, sin mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije. Mlada moma (djevojka) želi da vidi Zmaja, on se pri susretu zaljubljuje u nju, ali ne želi da je pusti da ode sa brda. Zmaj to ipak čini kad ga djevojka zamoli iz velike ljubavi prema njoj. Kasnije je traži, ali je više nikad ne nalazi.
Predstava sa tematikom lokalnog kulturnog nasljeđa privukla je veliku pažnju publike Festivala, naročito mališana, prije dvije godine kada je premijerno izvedena na 7. festivalu Ćirilicom.
Režiju i tekst za dječiji mjuzikl „Zmaj sa spasa“ potpisuje Mateja Popović, a ovo ostvarenje je koprodukcija Narodne biblioteke Budve, dječijeg lutkarskog pozorišta „Pinikio“ i pozorišta „Čiča Miča“. Glumačku ekipu čine: Vaja Dujović, Ivan Mihailović, Dragana Dabović i drugi.
Reditelj i autor teksta Mateja Popović istakao je da su se u autorskom timu rukovodili konceptom da, pošto sama legende nema jasno definisan kraj, naprave priču o djevojčinom putovanju i uključe momenat obraćanja publici preko naratora.
„Jako je zanimljiv koncept, radili smo ga i ranije, ali ne na ovakav način. Ovo je ozbiljnije nego što smo ikada radili. Od legende smo uzeli cijelu priču, prvu scenu kada se djevojka rastaje od Zmaja i odlazi na svoj put, a onda je sve ostalo, u stvari, dodato. Meni je bilo zanimljivo, pošto slovenska mitologija nije previše zastupljena u djelima, uključim neke likove, pogotovo Lesnika koji je vjesnik proljeća i veselo šumsko biće. Mislim da je zanimljivo da djeci ispričamo nešto i o mitologiji, a ako se neko od mališana baš zainteresuje oni mogu dalje da istražuju o tome.Bilo mi je zanimljivo da neke aspekte mitologije pomiješam sa legendom za koju se kaže da je čak možda uticala i na čuvenu bajku Ljepotica i zvijer“, istakao je Popović, koji je kazao da je kraj legende izmijenjen u srećan kraj u kojem pobjeđuje ljubav.
JU Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva
