Na Tribini ”Svobodijada” predstavljena nova izdanja Instituta za srpsku kulturu Nikšić

Na Tribini ”Svobodijada” predstavljena nova izdanja Instituta za srpsku kulturu Nikšić

U okviru tribine „Svobodijada“ JU „Zahumlje“, predstavljena su nova izdanja Instituta za srpsku kulturu Nikšić – „Srpske narodne muhamedanske junačke pjesme“, koje je sakupio Omer-beg Sulejmanpašić Despotović, i „Srpske muslimanske narodne ženske pjesme iz Hercegovine“, čiji je sakupljač Osman Đikić.

Zbirka „Srpske narodne muhamedanske junačke pjesme“, sadrži 29 deseteračkih pjesama, koje je Omer-beg Sulejmanpašić Despotović zapisao u Sarajevu, Mostaru, Stocu i Bugojnu.

Druga knjiga „Srpske muslimanske narodne ženske pjesme iz Hercegovine“, izvorno naslovljena „Hercegovački biser“, obuhvata 60 lirskih pjesama, sa oko 5.000 stihova, koje je početkom XX vijeka na širem prostoru Hercegovine, među Srbima muslimanske vjeroispovjesti sakupio Osman Đikić.

Dragocjene rukopise čuvane skoro 13 decenija, u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti, otkrili su, rekonstruisali i predstavili u izvornom obliku, priređivači Ljubomir Milutinović i Budimir Aleksić.

“Srpska nauka o narodnoj književnosti napravila je veliki grijeh, uopšte nije posvećivala pažnju pregaocima, pjesnicima, kulturnim d‌jelatnicima i sakupljačima srpskog narodnog stvaralaštva, poput Omer-bega Sulejmanpašića-Despotovića i Osmana Đikića. Profesori narodne književnosti i zaposleni u Institutu za književnost i umjetnost, koji treba da se bave našim folkornim nasleđem, nijesu obraćali pažnju na rukopise u Etnografskog zbirci SANU-a. Trebalo je da prođe 130 godina da se tako dragocjene kulturno istorijske činjenice, svedočanstvo o jednom vremenu, nađu pred čitaocima u formi knjige. Svakako, da te zbirke pjesama, njihovi sakupljači i kazivači zaslužuju da budu predmet proučavanja naše nauke o narodnoj književnosti. Nadam se da će novije generacije, mladi istraživaći, ispraviti tu nepravdu i da će ostala 32 rukopisa u Etnografskoj zbirci SANU, nakon toliko decenija, ugledati svijetlo dana”, kazao je prof. dr Budimir Aleksić, priređivač.

Publikovane književno istorijskih činjenica, predstavlja važan iskorak u valorizaciji muslimanskog segmenta, srpske narodne književnosti. Time je Institut za srpsku kulturu Nikšić otvorio put novim radovima na temu zajednistva i jedinstva srpskog i muslimanskog naroda.

“Ove knjige – intelektualne tvorevine, iako nastale mnogo ranije, tek u izdanju Instituta za srpsku kulturu Nikšić doživjele su punu afirmaciju, prevashodno zahvaljujući naporima profesora Aleksića i profesora Milutinovića. Njihov uspjeh je značajniji, jer je riječ o prvim knjigama Instituta koje govore o zajedništvu muslimanskog i srpskog naroda na prostoru Bosne i Hercegovine”, smatra prof. dr Miroslav Doderović,

Na istorijsko-kulturni kontekst u periodu Austrougarske okupacije, u kojem su Omer-beg Sulejmanpašić- Despotović i Osman Đikić, zapisivali narodne pjesame, osvrnuo se istoričar i publicista iz Sjenice, Salih Selimović.

“Kroz svoje pjesme sakupljači su izražavali svoje srpstvo, vraćenje izvornim korjenima, zato njihovi rukopisi predstavljaju izuzetan, istorijski relevantan dokaz. Sulejmanpašić-Despotović, Đikić i mnogi muslimanski pjesnici koji su se smatrali Srbima, u tom periodu, krajem XIX i početkom XX vijeka, objavljivali su svoje radove u listovima “Bosanska vila”, “Zora”, “Biser” i “Gajret “, čiji je generalni sekretar bio najpoznatiji muslimanski pjesnik svoga vremena Osman Đikić, i ulagali ogromne napore na zajedništvu i jednistvu srpskog i muslimanskog naroda.”

Nova izdanja Instituta za srpsku kulturu, čiji je urednik dr Nikola Marojević, pružaju uvid u decenijama marginalizovano narodno pjesništvo Srba muslimanske vjeroispovjesti.

“Knjige pjesama, izdanja Instituta za srpsku kulturu Nikšić predstavljaju kamen temeljac u građevini nerazorivog srpskog naroda i lijep su primjer svima koji žele da uče i nauče kojim putem da idu. Omer-beg Sulejmanpašić – Despotović i Osman Đikić, iako su bili muslimanske vjeroispovjesti, znali su da su srpske nacionalnosti i sa pripadnicima srpskog naroda bili su u zajedničkom, bratskom saživotu”, istakao je prof. mr Aleksandar Vujović.

Moderatorka je bila pjesnikinja Milica Bakrač, urednica tribine „Svobodijada“.

Promocija novih izdanja Instituta za srpsku kulturu Nikšić, organizovana je u okviru repertoara za maj programa Niksićka kulturna scena.

Izvor: RTV Nikšić
Foto: RTV Nikšić