Dijaloška tribina na temu: „Život sa drugima“ održana je sinoć u Parohijskom domu Crkve Svetog Đorđa pod Goricom. Na aktuelna i važna pitanja iz domena zaštite prava naroda Bošnjačkog nacionalnog Vijeća i Srpskog nacionalnog Savjeta Crne Gore a u svijetlu nedavno održanog popisa, diskutovali su predsjednici ove dvije institucije: Suljo Mustafić i dr Momčilo Vuksanović, dok je urednik tribine bio protojerej-stavrofor Gojko Perović.
Mustafić je na početku ukazao da smatra da je nedavno održani popis bio kredibilan i da je zasluga upravo Bošnjačkog vijeća bio kompromisni zakon te da se kroz popis legitimisao rad Vijeća.
Predsjednik Srpskog Nacionalnog savjeta Vuksanović je kazao da je Srpski Nacionalni savjet od formiranja bio problem, ne samo drugim nacionalnim zajednicama već i srpskoj:
„Nakon donošenja Ustava koji je bio i ostao diskriminušući za srpski narod shvatio sam da ne postoji druga mogućnost da se srpske organizacije drugačije izbore za očuvanje svog kulturnog i jezičkog identiteta. Nikada nam nije padalo na pamet da proglasimo srpski narod manjinom. I ovaj i drugi popisi pokazali su da nema većinskog naroda u Crnoj Gori i da je Srpski Savjet želio da iskoristi ravnopravnu mogućnost očuvanja identiteta koje je pružao Zakon o manjinskim slobodama“, poručio je Vuksanović.
Vuksanović je kazao da u institucijama koje odlučuju o raspodjeli sredstava manjinskim narodima, nema nijednog zaposlenog Srbina a podsjetio je i na period u kome Srpski Savjet nije dobijao nikakva sredstva: „Kako naši predstavnici nisu vodili računa o nama, mi smo jedva opstali. Zadnji popis je pokazao da srpskom narodu pripada konstitutivnost. Kada se to dogodi mi ćemo ugasiti Srpski savjet“, kazao je Vuksanović.
Mustafić je odgovorio da je Crna Gora građansko društvo no građansko ne smije isključivati nacionalno: “ Ja mislim da smo svi u Crnoj Gori svoj na svome, da smo svi jednako autohtoni, da je ovo naša zemlja gdje god živjeli u njoj. Pripadnici Bošnjačkog naroda Crnu Goru smatraju svojom državom. I kada bi bio neki drugi omjer u broju pripadnika nekog naciona, Vijeće ne treba da prestane da postoji. Vijeće treba da brine o očuvanju identiteta. Smatram da je Crna Gora napravila iskorak u odnosu na druge države, kroz koncept manjinskih Vijeća. Taj koncept samo treba njegovati u duhu da Vijeća rade svoj posao u zaštiti identiteta. No o tome ne treba da odlučuje politika“, poručio je Mustafić.
Otac Gojko je kazao da pored nesumnjive pozitivne uloge u očuvanju prava naroda, se čini da je postojanje Savjeta rezultat negativne činjenice da se Crna Gora još uvijek nije pronašla u tome je li građanska država ili skup naroda: „Konceptualno, ako govorimo građanskoj državi, šta znači pojam manje brojan narod? Možemo da govorimo o prisutnim narodima. Ovaj popis pokazuje da su te brojke relativne. Zapadni filozofi koriste termin pretpolitički identitet. Smeta mi uvođenje brojeva i matematike. Da li je normalno da u građanskom društvu imamo enklave i da se zaklanjamo iza paravana, kad smo svi ravnopravni građani iste države? U pravoslavnoj većini imamo simpatičnu podjelu gdje je jednak broj govornika srpskog jezika i Crnogoraca i približan broj govornika crnogorskog jezika i nacionalnih Srba što je dokaz da je riječ o jednom narodu“, istakao je protojerej Perović.
On je problematizovao pitanje donošenja Zakona o pravnom priznavanju rodnog identiteta po osnovu samoodređenja kao i pitanje istopolnih brakova.
Predstavnici oba Savjeta su kazali da se ove institucije zalažu za očuvanje tradicionalnih vrijednosti i da ne treba popustiti pred naletom novih predloga koji dolaze sa strane a koji našem društvu nisu imanentni.
Razgovaralo se i o eventualnom uvođenju vjeronauke u škole i osnivanju vjerskih škola.
Ljubica Vukićević
Video: Ostrog TV studio