Svetom arhijerejskom liturgijom u Cetinjskom manastiru i prazničnom litijom s ikonama do crkve na Ćipuru i nazad na Cetinju je danas proslavljena Nedjelja pravoslavlja.
Činodjstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije, uz sasluženje cetinjskog sveštenstva i sveštenomonaštva.
U liturgijskoj besjedi nakon čitanja Jevanđelja Vladika je rekao da borba za naše spasenje traje dok god traje naš život.
„Neizvjesnost našega spasenja postoji tokom cijelog života, Nikakav čin niti ikakva pozicija, pa ni sveta tajna ne može garantovati da smo se spasili. Cijeli, dakle, naš život je jedna borba i do poslednjeg trenutka ne zna se da li ćemo se pokazati kao vjerne sluge Božije“, rekao je on.
Dodao je da danas proslavljamopobjedu prave vjere nad ikonoborstvom.
„Pored napada koje je Crkva imala kroz istoriju spolja, svakako su joj više štete nanijele oni iznutra. Tako je ova jeres, koja počela početkom 8. vijeka, a nastavila se i nakon Sedmog vaseljenskog sabora, na kojem je osuđena, čak i u 9. vijeku“, rekao je Vladika..
Osnova ikone, nastavio je on, stoji u onom biblijskom saopštenji gdje se kaže da se Bog ovaploćava, Logos Božiji postaje tijelo.
„I svakako da poslije ovaploženja Hristovog se počinju slikati svete ikone, ali iako su se slikale, mi se ne klanjamo ikoni niti onoj materiji od koje je ikona napravljena, već onome prvoliku, onome koji je na njoj naslikan. A osim toga, primjer ikone imamo i na onoj plaštanici Gospoda Isusa Hrista u kojoj je bio povijen prilikom Njegovog pogreba i na kojoj i dan danas postoji Njegov lik. Zapravo, ikona jeste most koji spaja čovjeka koji je tvaran sa onim što je netvarno i nematerijalno“, objasnio je Vladika Pajsije.
Ikona nam približava Boga i svetitelje njegove, rekao je on.
„I zbog toga se i uspostavilo, nakon ove ikonoboračke jeresi, da se i dalje svete ikone poštuju. Ne da ih poštujemo kao materiju, nego da poštujemo Boga i Presvetu Bogorodicu i svetitelje koji su na njima oslikani“, kazao je Episkop Pajsije.
Nakon Litije s ikonama pročitan je Sinodik pravoslalja.
R. Vojinović
