Prva nedjelju Vaskršnjeg posta – Čista, Nedjelja pravoslavlja, proslavljena je u ostroškoj svetinji Svetom Liturgijom i litijom oko hrama Svete Trojice u Donjem Ostrogu 13. marta 2022. ljeta Gospodnjeg.
Svetom službom Božijom na praznik Prepodobnog Vasilija Ispovjednika i Prepodobnog Jovana Kasijana, načalstvovao je ostroški sabrat protosinđel Ilija, a sasluživali su mu nastojatelj ostroški protosinđel Sergije, protojerej Danilo Damjanović, mojkovački paroh, i ostroška sabraća jeromonasi Stefan i Vladimir.
Bogougodnim pojanjem odgovarala su ostroška bratija, uz molitveno učešće monaštva i vjernog naroda.
Otac Ilija je, besjedeći sabranima, kazao da su vaseljenski sabori bili ustanove i institucije Crkve koji su se događali od 4. do 8. vijeka i koji su donosili sve važne kanone i zakone.
– Oni su se sazivali na poziv pravoslavnog cara i donosili su odredbe, ukaze, kanone i pravila za neke stvari koje su se prethodno događale u Crkvi, koje su ti kanoni trebalo da regulišu. U to doba bila je jedna jedina i nepodijeljena crkva koja je slavila zajedno sve praznike. Ova Nedjelja pobjede pravoslavlja nije u odnosu na neke druge vjere kao što su katolicizam ili protestantizam, već je to Nedjelja pobjede prave vjere, Nedjelja pravovjerja ustanovljena posle 7. Vaseljenskog sabora koji se dogodio 787. godine. Ovaj 7. Vaseljenjnski sabor koji se dogodio u Carigradu 787. godine, na poziv patrijarha Tarasija i tadašnje blagovjerne carice Irine i njenog maloljetnog sina Konstantina, donio je posle duge rasprave pobjedu nad onima koji su se krivo borili da se ikone i blagoljepije iznese iz hrama i da se uništi, jer je to tobože bilo klanjanje idolima – besjedio je o. Ilija.
Podsjetio je da su se i borci za pravu vjeru i njeni protivnici tada pozivali na Sveto Pismo.
– Ikonoborci su se pozivali na rečenicu ”da Boga nikad niko nije vidio”. Međutim, u istom tom stihu malo kasnije apostol kaže ”ali jedinorodni Sin koji je u naručju Oca, On Ga objavi”. Ovi koji su branili pravu vjeru i na kraju je odbranili, upravo su se pozivali na taj stih. Ako se Hristos ovaplotio u vremenu i pokazao nam svoju slavu i slavu svog Oca, onda možemo da Ga opišemo i da Ga naslikamo. Pobjeda prave vjere se tako dogodila – rekao je o. Ilija.
Objasnio je i kako i kome se klanjamo, kada cjelivano svete ikone.
– Mi ne cjelivamo ni daske, ni kamenje, niti bilo šta na čemu su naslikane ikone, već samog Hrista, sam Njegov prvi lik je Onaj kome se mi klanjamo na ikoni i čiji lik cjelivamo. On je zapravo mjesto slave Božije, objave Božije. I anđeli koji uzlaze na nebo, odnose naše molitve i naše blagodarenje, našu molbu za zajdnicu sa Njim i onda silaze od Boga kao odgovor na tu našu molitvu i donose nam blagodat i mir – kazao je o. Ilija.
Sabrano monaštvo i vjerni narod, koji poste Vaskršnji post primili su Sveto Pričešće.
U čast pobjede pravoslavlja nad ikonoborstvom, nakon Liturgije crkvu Svete Trojice tri puta je ophodila litija. Predvodili su je saslužitelji na čelu sa ostroškim nastojateljem o. Sergijem, a monasi i vjernici nosili su ikone.
Na kraju je o. Vladimir pročitao Sinodik pravoslavlja, odnosno zaključke 7. Vaseljenskog sabora.
