Završna sesisja svjetskog festivala pisaca poliglota „Geoliteratura 2026“ održana je u subotu, 13. juna, u Biblioteci – zadužbini Mitropolita Amfilohija u manastiru Stanjevići.
Izlaganje dr Georgiosa Arabacisa sa Univerziteta Sorbona u Parizu, kojim je okončan ovaj međunarodni naučni skup, bilo je posvećeno vizantijskoj muzici kao kohezionom faktoru mediteranskog kulturnog i umjetničkog nasleđa.
Pisci i naučnici iz Crne Gore, Grčke, Italije, Češke, Holandije i Brazila (Latinska Amerika), sa pažnjom su salušali izlaganje monaha dr Pavla Kondića koji im je predstavio sedmovjekovnu istoriju manastira Stanjevići, njegov značaj i visoko mjesto u duhovnoj, prosvjetnoj i civilizacijskoj povijesti južnoga Jadrana, kao dijela Mediterana, a time i evropskog hrišćanskog nasleđa. Izlaganje je završio predstavljanjem sadržaja i duhovno-prosvjetne misije Biblioteke – zadužbine Mitropolita Amfilohija, koja se vrši po zavještanju njenog osnivača.
Dr Gojko Čelebić, osnivač i moderator „Geoliterature“ je iskazao zahvalnost za ukazano gostoprimstvo, kao i čast da se o najvišim dometima hrišćanskog kulturnog i civilizacijskog nasleđa govori baš pod krovom manastira Stanjevići i u prostoru koji je ispunjen knjigama – svjedocima i nosiocima toga nasleđa.
Uz desetine hiljada knjiga kojima su bili okruženi tokom naučnog skupa, najveću pažnju pisaca i naučnika privukao je Liturgijar – bogoslužbena knjiga Mitropolita Petra drugog Petrovića Njegoša sa njegovim potpisom, gdje je naveo da je ona dar ruskog cara 1835. godine.
Skup je bio oplemenjen pjevanjem stihova „Luče Mikrokozma“ koje je, uz strune gusala, izveo mladi umjetnik iz Nikšića Radovan Suknović. On je, u čast i spomen Mitropolita Amfilohija, na fruli odsvirao nekoliko melodija narodne muzike i to baš u njegovom kabinetu – radnom prostoru gdje su nastala brojna duhovna djela,.
U spomen prvog susreta sa Manastirom i Zadužbinom Mitropolita Amfilohija naučnici i pisci su darovali svoje knjige sa posvetom, obećavši da će ponovo doći u ovaj znameniti duhovno-prosvjetni centar na južnim padinama Lovćena.
