O. Gojko Perović odbranio na Filozofskom fakultetu master rad “Uzroci i posljedice sekularizacije u d‌jelu Čarlsa Tejlora”

O. Gojko Perović odbranio na Filozofskom fakultetu master rad “Uzroci i posljedice sekularizacije u d‌jelu Čarlsa Tejlora”

14. decembra 2023.g. na Filozofskom fakultetu u Nikšiću odbranjen je master rad na temu “Uzroci i posljedice sekularizacije u d‌jelu Čarlsa Tejlora”. Rad je odbranio kandidat Gojko Perović, sveštenik Mitropolije Crnogorsko – primorske, a pred komisijom u sastavu: dr Dušan Krcunović (mentor), dr Drago Perović (član komisije) i dr Boris Brajović (predsjednik komisije).

D‌jelo Čarlsa Tejlora savremenog kanadskog filosofa, posljednjih decenija izaziva veliku pažnju svjetske naučne javnosti, na temu razvoja sekularizacionog procesa u svijetu, ali i opstanka i revitalizacije religioznosti istovremeno sa trajanjem i dovršetkom takvih procesa.

Sekularizacija je donijela promjene monolitne i hiljadugodišnje evropske srednjovjekovne duhovnosti, a sljedstveno tome i izmjene svjetonazora, poje­dinačnih i kolektivnih životnih motivacija Evropljana.

Od sveprisutnosti religije  u različitim sferama postojanja, do – reklo bi se – njenog nestanka sa horizonta ljudskog interesovanja. U tom kontekstu je nastalo i razvilo se moderno doba. Sve do naših dana u kojima već živimo postmoderni, a neki zapažaju i postsekularni trenutak istorije. Međutim, ono što se pokazalo neviđeno i apsolutno novo, sa aspekta dotadašnjeg mile­nijumskog trajanja jedne crkveno-društvene isprepletanosti, ne znamo da li ide u nepovratnom pravcu, i još ne znamo da li su se slične promjene dešavale u nekim drevnim vremenima – što bi, ako jesu, svjedočilo peri­odičnost ponavljanja ovog fenomena. Oni koji vjeruju (a među njima je i Čarls Tejlor) da proces nije ireverzibilan, i da ne predstavlja iščezavanje onoga što se naizgled mijenja ‒ a riječ je o religiji – sugerišu nam da je u pitanju preoblikovanje formi, i promjena intenziteta njenog društvenog uticaja i prisutnosti, a ne nikako njen nestanak. U skladu sa tim, takvu sklonost reformama (promjenama oblika) razumije se kao prirodno svojstvo religije. U njenom privremenom povlačenju ujedno prepoznaju njenu revitalizaciju, a u njenom naizgled slabljenju, predosjećaju najavu njenog novog i snažnijeg povratka. Reformatorski impuls je nešto što, po mnogima, podrazumijeva priroda religioznog. Opet, to nijesu neka imaginarna uvjerenja i predosjećaji, nego posljedice istorijskih analiza ali i savremenih socioloških i filosofskih promišljanja sadašnjih društvenih kretanja. Upravo jedan takav intelektualni poduhvat predstavlja djelo filosofa Čarlsa Tejlora, čiju teoriju sekularizma u svom radu prikazuje master filosofije sveštenik Gojko Perović.

N.P.