O lepoti Sultane Petrović i starom Prizrenu

O lepoti Sultane Petrović i starom Prizrenu

PROMOCIJA ROMANA LELE MARKOVIĆ „DILBER TUTA JORGUŠOVA“ U HRAMU SVETOG SAVE U BEOGRADU

 

Lela Marković je roman napisala Slušajući nebrojano mnogo puta, u detinjst u i mladosti, pesmu “Razbole se Dilber Tuta” iz grla svoga oca i zlatnog grla svoga dede Dragutina Markovića
Uoči Vidovdana u parohijskom domu Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu, svečano je predstavljen novi roman Prizrenke Lele Marković „Dilber Tuta Jorgušova“. U prepunoj svečanoj sali parohijskog doma, ljubitelji književnosti uživali su u predstavljanju jedne malo potisnute priče iz Prizrena o lepotici Sultani Petrović, poznatoj pod imenom Dilber Tuta Jorgušova koju je Lela majstorski obradila u vidu romana i dočarala svu draž jednog prohujalog vremena koje je starim Prizrencima ostalo u sećanju i po lepoti Dilber Tute o kojoj se i danas priča i peva. Na promociji su pored autorke govorili recenzent prof. dr Radivoj Mladenović urednik dr Aleksandra Novakov, a dramska umetnica Marija Masal je čitala delove iz romana. Vera Stolić i Olivera Janićijević su peavle prigodne pesme, a program je vodila mlada Petra Marković. Lela Marković je roman napisala Slušajući nebrojano mnogo puta, u detinjstv u i mladosti, pesmu “Razbole se Dilber Tuta” iz grla svoga oca i zlatnog grla svoga dede Dragutina Markovića.

Životni put devojke iz 19. veka

Roman obrađuje životni put čuvene prizrenske lepotice Sultane Petrović, zvane Dilber Tuta, rođene u Prizrenu krajem 19. vijeka, čiju su lepotu i nesrećnu ljubav Prizrenci opevali u pesmi “Razbole se Dilber Tuta” (“Bolna leži Dilber Tuta”). S obzirom da je lik Dilber Tute sazdan od priča različitih naratora, osvetljen je svestrano i slojevito. Ko je bila Dilber Tuta Jorgušova? Da li je njena životna priča zaista bila omeđena neuzvraćenom ljubavlju ili je njen život nastavio drugim putem? Ovo je roman o meraku i sevdahu, o starom Prizrenu, o ljudima koji su ga čuvali, voleli i živeli, o vremenu kada je jedan pogled značio mnogo a sve nedorečeno bilo početak najlepšeg razgovora… Tamo gdje pjesma o Dilber Tuti još uvek odjekuje u letnjim noćima između naherenih prizrenskih čardaka, slaveći raskošnu mladost i lepotu koja ne prolazi.

-Roman Lele Marković „Dilebr Tuta Jorgušova“ je mozaik od 27 priča ispričanih u prvom i trećem licu a u čijem je središtu Dilber Tuta. Jedina priča u kojoj je narator junakinja romana je „Iskušenje“, dramatična priča o pokušaju usvajanja deteta samohrane majke. Strukturisan ovako, roman liči na potoke koji se ulivaju u zajednički tok. Raspored priča nije uvek hronološki, uz napomenu da se u nekima od njih retrospektivno pričanje znalački koristi. Sam život Dilebr Tute podeljen je u tri perioda: mladost pre udaje u Prizrenu, udaja i bračni život sa Prizrencem Lazom Đurđevićem, drugi brak sa Tetovcem Miletom Bošnjakom, kaže rece nzent knjige profesor dr Radivoje Mladenović.

Susret zaljubljenika u književnost i Prizren

-Uoči Vidovdana ove godine, nije bila samo promocija knjige „Dilber Tuta Jorgušova“ u parohijskom domu Sv Save već je to bio susret prijatelja, Prizrenaca, rodoljuba, zaljubljenika u književnost i Prizren. Sala od preko 100 mesta bila je dupke puna, veče nadahnuto, učesnici ekspresivni u nastupu i izlaganjima, publika puna emocija. Bila sam jako dirnuta dolaskom svojih prijatelja, pesnika, kolega, školskih drugova, rodbine, poznatih i nepoznatih, dragih ljudi koje nisam videla deceniju-dve… Od sinoć mi neprekidno stižu poruke i pozivi kao nastavak divnih reči koje razmenismo sinoć, toplih zagrljaja koji potvrđuju da prijateljstvo i ljubav i te kako traju. Hvala učesnicima u promociji koji su još jednom pokazali da su uz mene uvek kada zatreba i uvek tu da podrže moj rad. Hvala vam svima divni ljudi na ovome što doživeh sinoć, pamtiću do kraja života… Da se sretnemo opet novim povodima, da uz pesmu slavimo život uprkos svemu, baš kako je život volela i junakinja mog romana „Dilber Tuta Jorgušova“. Ovim se rečima zahvaljuje publici i svim ljubiteljima njenih pitkih proznih i poetskih dela, izuzetno poštovana i cenjena književnica, Prizrenka Lela Marković.

Lela Marković se za pomoć i podršku u stvaranju ovog romana zahvaljuje recenzentima, zatim Bojanu Babiću i Zlatku Mavriću na savetima i svesrdnoj podršci, Zoranu Gariću, direktoru Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika na ustupljenoj fotografiji iz izdanja Zavoda.

Igumanu manastira Banjska, ocu Danilu zahvaljuje za sećanje na običaj umivanja ikone Sv. Ilije. Svom ocu Miroljubu Markoviću, tetkama Oliveri Vuković dev. Marković, Borislavi Barović dev. Marković, i Oliveri Bogojević dev. Dašić za sećanja na Prizrence i Prizrensku svadbu. Jefi Ljakić se zahvaljuje za podatke o porodici Petrović, Siniši Jovanoviću za legendu o platanu cara Dušana (koju je čuo od g-dina Luke Avramovića a on od monaha), Sunčici Senić(dev. Dolašević), Igoru i Dejanu Todoroviću i Jovici Stojkoviću za dodatne informacije i podršku.

Na kraju promocije Lela Marković je preko 40 minuta potpisivala svoju novu knjigu brojnim gostima koji nisu hteli d odu sa ovog skupa bez romana sa potpisom uglednog autora.

Legenda: Sa promocije u parohijskom domu Hrama Sv Save
 S. Đukić
Izvor: jedinstvo.rs