Liturgijom Svetog Vasilija Velikog, proslavljeno je Obrezanje Gospodnje u hramu pod Goricom.
Svetim evharistijskim sabranjem načalstvovao je protojerej Mirčeta Šljivančanin starješina crkve, uz sasluženje protojereja-stavrofora Gojka Perovića, arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog, protojereja-stavrofora Milete Kljajevića, protojereja-stavrofora Dragana Stanišića i đakona Luke Pavićevića. Za pjevnicom su odgovarali polaznici Škole pojanja Sveti Đorđe, koju deceniju i po pri ovom drevnom hramu, vodi protojerej Jovan Radović.
Nakon pričešća vjernog naroda, poučnom besedom sabranima u hramu Gospodnjem, obratio se načalstvujući sveštenoslužitelj, prota Mirčeta Šljivančanin: ”Danas je trostruki praznik kada praznujemo više događaja iz istorije našega spasenja, Obrezanje Gospodnje, ličnost Sv. Vasilija Velikog, a i Novu godinu koju danas počinjemo po julijanskom kalendaru. Svi ovi praznici nam govore o veličini i slavi Gospodnjoj, ljubavi i milosti, a ujedno nas pozivaju da i mi budemo učesnici svih tih velikih događaja, da ih slavimo u svome životu, da bi tako Boga proslavili i svoje vječno naznačenje koje nam je Bog dao, da na Njega ličimo.”
Otac Mirčeta je naglasio da se o prazniku Obrezanja Gospodnjega sjećamo da je Presveta Bogorodica odnijela svoje diete, Isusa, da se obreže u osmi dan – kako je to bio običaj kod Jevreja, a tim događajem nam se pojašnjava smisao dolaska Hristovoga, da je Sin Božiji uzeo našu ljudsku prirodu, postao čovjek, radi nas i radi našega spasenja, postao dijete mlado, Predvječni Bog.
On je takođe rekao da Crkva naglašava da je Gospod tijelom obrezan u osmi dan, dakle time se ispunjava starozavjetni Zakon i pokazuje da je Isus najavljivan vjekovima kod Svetih Proroka.
”Zašto je to važno za nas? Da znamo da imamo mogućnost našega spasenja u ličnosti Hristovoj”, rekao je i dodao da slavimo i Vasilija Velikog, a malo kojem svetitelju je Crkva dala naziv Veliki.
”On je cijelim svojim životom svjedočio da je Bog postao čovjek i da treba da živimo saglasno Božijoj volji. Živio je u 4. vijeku ali od onoga što je on učinio, Crkva i danas živi, na to se oslanja i to propovijeda”, rekao je otac Mirčeta.
”Danas smo služili Liturgiju koja nosi njegovo ime, u kojoj su molitve malo duže i gdje se pojašnjava čitava istorija ljudskog spasenja; dakle takav je bio svetitelj, da je Liturgiju mogao da uredi, uobličivši je. On je dao neke dogmate vjere, objašnjavao istine vjere, da je Sin Božiji postao Sin ljudski da u Njegovoj ličnosti imamo dvije prirode, te kakav je Njegov odnos sa Ocem i Duhom Svetim”, rekao je pojasnivši da kada su neki počeli krivo da uče o vjeri, pozivali su upravo velike Učitelje Crkve da objasne istine vjere, a među njima naravno Svetog Vasilija, a tu je njegova velika zasluga. Naveo je takođe i monaška pravila koja je dao Sveti Vasilije Veliki, besjede, tumačenja Svetog Pisma, te naglasio da nema oblasti crkvenog života koju Sveti Vasilije nije poučavao.
Otac Mirčeta se osvrnuo i na Novu godinu po julijanskom kalendaru, rekavši da je naše da svaki dan u toj godini ispunimo punoćom života, da živimo Tajnom Hristovom. ”Neka svaki dan bude takav, da se potrudimo da živimo po Bogu, da bude dan našega spasenja i činjenja dobra bližnjima, da bi se ti dani prelili jednoga dana, kada Gospod dođe, u vječnost”, poželio je otac Mirčeta, čestitajući svima Novu godinu dobrote Gospodnje.
Nakon Svete liturgije, osveštani su i prelomljeni slavski kolači svečarima, a potom je zajedničarenje nastavljeno u Svetogeorgijevskom domu.
Elza Bibić
foto/video: Darko Radunović
