U okviru vjeronauka za odrasle “Dobrotoljublje” pri Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom, o. Dragan Stanišić je sinoć, 20. decembra, održao predavanje u Svetogeorgijevskom domu, na temu: Saborna poslanica Svetog apostola Jakova.
Apostol Jakov, sin Pravednog Josifa, nazvan je i bratom Gospodnjim zbog svoje velike bliskosti sa Hristom, još od vremena djetinjstva. Od svoje zemaljske imovine odvojio je dio i za Gospoda, pošto druga braća, sinovi Josifovi, nijesu priznavali Isusu pravo nasledstva. Jakov je bio učenik Hristov i spada među sedamdeset apostola. Poslije Vaskrsenja Hristovog, on ima istaknutu ulogu u ranoj Crkvi i pominje se kao prvi episkop jerusalimski.
U Djelima apostolskim navode se njegove riječi da se hrišćanima iz neznaboštva ne nameće judejski običaj obrezanja, prema kojem su imali otpor. Postoje svjedočanstva Jevsevija Kesarijskog da je Jakov bio vrlo pobožan, neprekidno se molio Bogu i rado slušao svjedočanstva o prosvećenju naroda. Apostol Pavle pominje Jakova u svojim poslanicama nazivajući ga stubom pravednosti. Zbog svojih velikih vrlina nazvan je Pravednikom. Starajući se o jerusalimskoj Crkvi, naglašavao je sabornost u odlučivanju. Apostol Jakov je svo vrijeme života, do svog stradanja, proveo u Jerusalimu, gdje je ubijen kamenovanjem (Crkv. ist., II,1,5 i 23, 4-118).
Poslanica apostola Jakova koja je uvršćena u spise Novog zavjeta vrlo se cijeni zbog jednostavnih pouka o pobožnosti i značaju veze između vjere i djela. Kroz djela usavršiće se vjera, navodi Jakov, kada podstiče na dobročinstvo. Pominje i mudrost koja silazi odozgo, koja je čista, mirna, krotka, poslušna, puna milosti i dobrih plodova, nepristrasna, i nelicemjerna (Jak. 3,17). Navodi i da: gdje je zavist i svađa, ondje je nesloga i svaka zla stvar (Jak.. 3,16). Traži od svojih da budu savršeni i bez ikakve mane. Ako kome nedostaje mudrosti da ište sa vjerom od Boga i da budemo tvorci riječi, a ne samo slušaoci. Apostol Jakov ima mudrost, koje je plod mir i blagost. Smatra da su ratovi i borbe među braćom od pogrešnih težnji i pohota (sladostrašća). Uči da svako bude spor gnjeviti se. Bog se protivi gordima, a smirenima daje blagodat (Jak. 4, 6). Onaj koji zna dobro činiti a ne čini grijeh mu je, kaže Apostol. Živjeti raskalašno, znači uvenuti kao cvijet travni, a koji Gospoda ljube primiće vijenac života. Jakov govori: Pokorite se, dakle Bogu, a usprotivite se đavolu, i pobjeći će od vas (Jak. 4,7). U poslanici se navode riječi iz psalama i starozavjetnih knjiga. Ponavlja riječi proroka Isaije: Umijte se, očistite se, uklonite zloću djela svojih… prestanite zlo činiti. Učite se dobro činiti, tražite pravdu… dajite pravicu siroti, branite udovicu (Is. 1.16, 17). Spasonosna istinita vjera povezana je sa činjenjem dobrih djela, suština je Jakovljeve pouke.
Djelovi Jakovljeve poslanice čitaju se na crkvenim službama. Na Svetoj tajni jeleosvećenja, prije čitanja sedam jevanđelja, prvo se čita jedno začalo iz Jakovljeve poslanice:
Zlopati li se ko među vama? Neka se moli Bogu. Je li ko veseo? Neka pjeva Bogu. Boluje li ko među vama? Neka dozove prezvitere crkvene, i neka se mole nad njim, pomazavši ga uljem u ime Gospodnje. I molitva vjere će spasti bolesnika i podignuće ga Gospod, i ako je grijehe učinio, oprostiće mu se. Ispovjedajte pak jedni drugima sagrješenja, i molite se Bogu jedni za druge, da ozdravite. Mnogo je moćna usrdna molitva pravednika ( Jak. 5, 13 -16).
Jakovljeva pastirska riječ kasnije je dobila i liturgijski značaj. Nastala je zvana Jakovljeva liturgija, obrazac po kojem se prvobitno vršila Sveta evharistija dok se nije sasvim ustalila Liturgija J. Zlatoustog i Vasilija Velikog. Na dan Sv.apostola Jakova često se bogosluži po ovom ranije ustanovljenom obrascu u Crkvi.
