U četvrtak, 29. decembra 2022. godine, Arhimandrit Tihon, iguman manastira Studenica održao predavanje na temu: “Bogomladenac Stefana Nemanje i Novi Izrailj”
Ovim predavanjem završio se ciklus predavanja u toku Božićnog posta u kripti podgoričkog Sabornog hrama koji se održavao po blagoslovu Visokopreosvećenog Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija.
Mnogobrojni auditorijum u kripti podgoričkog Sabornog hrama pozdravio je protojerej Nikola Pejović zablagodarivši svima na prisustvu naglasivši da sa ovim predavanjem koje zatvara ciklus predavanja u toku Božićnog posta se zapravo zatvara jedan krug iz kojeg se moglo na pravi način okrijepiti i poučiti kako dočekati najradosniji praznik Bogomladenca Hrista:
,,Večeras završavamo ciklus predavanja u susret Bogomladencu Hristu u kome smo imali priliku da čujemo mnogo duhovnih, korisnih predavanja i da se na pravi način okrijepimo duhovno i poučimo kako i na koji način da dočekamo najradosniji praznik rođenja Bogomladenca Hrista”.
Prota Nikola je ukazao na činjenicu da je ovo veče kulminacija radosti budući da se u liku i djelu igumana Tihona spajaju rođenje i končina svetog Simeona Mirotočivoga, mjesto gdje je rođen – Ribnica, kao i mjesto gdje počivaju njegove svete mošti:
Svako od ovih predavanja bio je veliki blagoslov i radost prije svega u susretu sa tim dragim ljudima. Večeras je vrhunac tih radosti jer u liku igumana manastira Studenica kao da spajamo rođenje i končinu svetog Simeona Mirotočivoga, mjesto gdje je rođen – Ribnica, mjesto gdje počivaju njegove svete mošti – Manastir Studenica i sve ono što se za vrijeme tog bogatog života i ovdje na zemlji a i vjekovima poslije toga izlivalo na srpski narod, danas i večeras dolaskom arhimandrita Tihona mi primamo kao veliki blagoslov”.
Nakon uvodnih riječi prote Nikole, riječ je uzeo predavač, arhimandrit Tihon, iguman manastira Studenica.
U početnom dijelu izlaganja on je podsjetio da samo rođenje Hristovo predstavlja jednu vječitu temu, vjekovnu temu kojom se bave hrišćani:
,,Samo rođenje Hristovo jedna je lepa i večita tema, vekovna tema kojom se hrišćani bave. Onaj ko ne može da shvati Ovaploćenje Boga Hrista Logosa, on ne može da doživi veru našu na pravi način. Kaže tropar u Nedjelju Pravoslavlja, koji je napravljen u spomen pobede prave vere kaže ovako: ,,Neopisivi Logos oče, iz tebe se Bogorodice opisa ovaploćen, i uprljanu ikonu našu preobrazivši iskonsku lepotu prisajedini je Božanskoj prvolepoti, stoga propovedajući naše spasenje delom i rečju ga slikopišemo”. Tj. slikamo i predstavljamo u našim umetničkim delima”.
On pritom akcentovao značaj ikone i oslikavanja Boga što ne predstavlja kako on akcentuje klanjanje materiji već zapravo Tvorcu materije:
,,U starini Bog kao bestelesan i kao Onaj koji se ne može predstaviti nije se slikao. A sada, kada se Bog javio u telu sa ljudima poživeo slikamo na ikoni ono što je Bogu vidljivo, klanjamo se i poštujemo Njegovu ikonu, ne klanjam se materiji, nego se klanjam Tvorcu materije, koji je radi mene postao materija i prihvatio da se u materiji nastani i kroz materiju moje spasenje izvršio i neću prestati da poštujem materiju kroz koju je moje spasenje izvršeno. Ne poštujem ikonu kao Boga, nipošto! Mada je telo Božije ovaploćenjem postalo Bog zbog ipostasnog sjedinjenja sa božanstvom nepromenjivo postavši ono što je Bog Logos koji ga je pomazao i ostavši opet ono što je bilo po prirodi telo sa dušom, razumom i umom, stvoreno a ne nestvoreno”.
,,Ovo su velike Bogoslovske istine Crkve, a ja ih upravo sada govorim ne radi puke veronauke, već zato što je to u vezi i sa samim Svetim Savom i sa Prepodobnim Simeonom.” – ukazao je arhimandrit Tihon.
On se potom osvrnuo na samo viđenje Gospoda Boga koje je u ikoni eshatološko, podvlačeći da je pored ikone Gospodnje, najvažnia i ikona Njegove Majke – Presvete Bogorodice:
,,Ispravna teologija u odnosu na ikonu Hrista koji je ovaploćen i Njegove Majke je zalog i uslov viđenja Njega u eshatonu, u večnosti. U vezi sa ikonom Hristovom, ovaploćenog i rođenog Hrista je najvažnija ikona Njegove Majke – Bogorodice. Po rečima Svetog Grigorija Palame ona je početak proslavnjanja Crkve. Mnogo tekstova i himni slavi Bogorodicu, odaje joj čast, njenu ulogu u ovaploćenju Hrista. U Vizantiji, besedništvo je povezuje sa dverima, to poistovećenje ima veze sa viđenjem proroka Jezekilja koji je video zatvorena istočna vrata hrama judejskog kroz koja treba da prođe sam Gospod. U akatistu Bogorodici kaže se ,,Raduj se, jer se tobom raj otvori, raduj se vrata veličanstvene tajne, raduj se vrata spasenja!”.
,,Kada ovo sve znamo, onda možemo više pažnje da obratimo na jedno mesto koje je pisao Sveti Sava u Studenici a tiče se upokojenja Prepodobnog Simeona Nemanje. Sveti Sava je oko 1208. – 1209. – 1210. U toku te tri godine napisao Studenički tipik u kome je prvo slovo, prva glava žitije Prepodobnog Simeona Nemanje. Sava je pisao njegovo žitije za Hilandarski tipik, ali, tamo je žitije vrlo kratko i daje samo osnovne podatke o Nemanji, dok je u Studenici žitije veoma opširno i daje mnoge podatke. Između ostalog daje mnoge podatke o Nemanjinom upokojenju u Hilandaru”. – podsjetio je arhimandrit Tihon.
On je u nastavku predavanja povukao duboku paralelu između Prepodobnog Simeona Mirotočivog i Svetog Simeona Bogoprimca:
,,Poređenje Prepodobnog Stefana Simeona Nemanje sa Svetim Simeonom Bogoprimcem kod Svetog Save u žitiju imamo ne samo na jednom mestu, već imamo tri puta. Na jednom mestu Simeon Nemanja kaže: ,,Zato čeda ljubljena, pustite me brzo da idem da vidim utehe Izrailjeve”. A Sveto Pismo kaže: ,,I gle, beše u Jerusalimu čovek po imenu Simeon i taj čovek beše pravedan i pobožan koji čekaše utehu Izrailjevu i Duh Sveti beše na njemu”. Dakle, slažu se mesta iz Svetog Pisma sa mestima gde se pominje Njemanino razmišljanje i njegova predaja vlasti. Zapravo povezivanje ova dva mesta pokazuje da je Nemanja duhom vođen i da mu Sveti Sava ovde u nekoj meri daje neki proročki dar”.
Naposlijetku arhimandrit Tihon je podsjetio da je još jedna sličnost između ova dva svetitelja i dar proroštva, ukazujući na postojanost metoda i puta životnog i djelatnog u raznim aspektima kojim je hodio Stefan Nemanja docniji Simeon Mirotočivi:
,,Nije isto kada vam neko nešto kaže i to je druga ili treća ruka a tek ako je prva ruka. Nemanja je dakle opisan kao čovek koji ima proročki dar kao što je Sveti Simeon Bogoprimac prorekao da će neznabošci otkriti svetlost tako je i ovo što je napisao Svsti Sava za Nemanju da je govorio, tako se to događalo i arhiepiskop Nikodim potvrđuje to sto deset godina poslije toga, a mi poslije toga što je pisao Sveti Sava živimo osamsto dvanaest godina i ja mislim da nema nikakvog razloga da bude drugačije i za ubuduće. Dakle, kada nešto ne uspe pa čovek doživljava nekakva razočaranja, pa mu je onda teško da se nanovo i nanovo bori i trudi, pa onda razmišlja na jedan način da to napusti a može i da se bori dalje, a kada nešto nekome uspeva uz razne teškoće, ali uspeva mnogo puta, više puta, onda je to prednost, lakše nam je vratiti se na tu ideju ako je ona uspevala kroz istoriju nego ako nije uspevala. Ja mislim da smo se složili da ovako kao što je prorekao Nemanja i blagoslovio tako može da bude i ubuduće”. – zaključio je arhimandrit Tihon, iguman manastira Studenica.
Boris Musić
