U Plavoj sali Srpske kuće u Podgorici sinoć je pred brojnom publikom promovisana nova pjesnička zbirka pjesnika i esejiste Selimira Radulovića „Zapis na stubu, jerusalimskom“
Ovom promocijom počeo je novi serijal Akademskih tribina u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i Srpskog informativno-kulturnog centra „Sveti Sava“.
O knjizi su govorili mitropolit crnogorskog-primorski Joanikije, Rajko Radusinović, a u stvaralaštvo Radulovića uveo je i urednik tribine Budimir Dubak.
On je rekao da je Radulović istaknuti srpski pjesnik i esejista koji se aktivno bavi književnošću preko četiri decenije.
Radulovićev poetski rad karakteriše izrazita hrišćanska orjentacija na biblijskim temama, a autor crpi nadahnuće iz Svetog pisma, koje dva mileniju čini temelj svjetske kao i srpske književnost, kazao je Dubak, piše DAN.
– On je prepoznatljiva ovovremna grana na srpskom hrastu koje čini srpsku kulturu. Njegova nova knjiga sugeriše na tri pojma hrišćanske kulture – zapise, stub kao noseći elemen građavine koji čini noseći temelj srpske kulture, kao i zapise u kamenu – naveo je Dubak i dodao da njegove knjige izrastaju jedna iz druge i nastavljaju jedna drugu – kazao je on.
Prije nego što je pročitao stihove iz zbirke Radulović je kazao da je Imao dva pjesnička života, jedan koji je trajao do 90 godina, i drugi od tada.. On je objasnio „Veliki kod“ presudno uticala na njega knjiga Kanađanina Nortopa Frana učinila je preokren kod njega
Radulović je j kazao da se pjesništvo ne može tumačiti bez poznavanja starog i novog zavjeta i da pjesništvo nasljeđuje i prenosi i diversifikuje mit.
– I doista sam video da se svi veliki romani imaju matricu Starog i Novog zavjeta – kazao je Radulović.
Mitropolit Joanikije je kazao da je Radulović zaokupljen biblijskim svetootačkim temama iz pravoslavlja. On se bavi temama najstarijih asketskih spisa koji danas nisu omiljeni među ljudima.
– Ali on je imao duboku potrebu za tim temama. Koliko se posvetio da uđe u tajni asketskih tajni i uspeo je da nađe dragulje koje je ugradio u svoju poeziju. Njegova pjesnička tema sa jednostavnošću riječi poslužila je da se još više izrazi sjaj tih dragulja – kazao je mitropolit.
Sveto pismo je Raduloviću je obrazac, uzor i nadahnuće. On teži ka krajnjem jednostavnom izrazu što znači da on ide ka izvorištu same riječi, ka njenom božanskom značenju, istakao je on.
– Kroz sažetost i jednostavnost njegovog riječi probija svjetlo duhovnog značenja, svjetlost neizrecivog, božanskog. Kroz svoje stihove on prenosi duboko iskustvo starih otaca. U njegovoj knjizi dio pripada temi suza, suza pokajanja, suza radosnics kojima bi se mogao posvetiti jedan esej – istakao je mitropolit Joanikije.
O Raduloviću je govorio i Rajko Radusinović sa kojim je Radulović proveo školske godine u rodnom Cetinju i sa kojim se druži već 64 godine.
Radusinović je kazao da mu je da u ime svetosavskih i svetopetrovačkih, pravih Cetinjana Raduloviću čestita nagradu „Stefan Štiljanović“.
To, kako je rekao, Cetinjki list i televizija nisu zabilježili „ali kvalitet Selimira kao pjesnika i čovjeka prevazići će sve te podjele koje danas vladaju na Cetinju“.
On je govorio i kako su nekadašnji učitelji kao i profesori od kojih su učili presudno uticali na Radulovića, ali i brojne generacije Cetinjana.
Selimir Radulović rođen je na Cetinju 1953. godine. Objavio je 11 pjesničkih knjiga, kao i pet knjiga izabranih pjesama i šest knjiga izabranih i novih pjesama. Dobitnik je oko 30 nagrada i priznanja, a posljednja u nizu je „Sveti Stefan Štiljanović“ festivala „Ćirilicom“. O njegovom djelu objavljene su dvije knjige – „Lako jezgro pesništva“ Slobodana Žunjića i „Za svetlom iz očeve kolibe“ Saše Radojičića. Poezija mu je prevođena na makedonski, ruski, grčki, njemački i engleski jezik. Upravnik je Biblioteke Matice srpske.
Izvor: IN4S
