Svetom liturgijom u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, u nedjelju 12. juna 2022. godine proslavljen je Trojičindan – praznik Silaska Svetog Duha na apostole
Liturgijom je načalstvovao protojerej-stavrofor Dalibor Milaković, uz sasluženje protojereja-stavrofora i starješine Sabornog hrama Dragana Mitrovića, protojerejâ: Miladina Kneževića, Branka Vujačića, Milana Kadijevića iz Eparhije dalmatinske, kao i jereja Velimira Bugarina.
U slavu i u čast Božju, tokom Liturgije pojali su mješovita pjevnica pri Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, kao i hramovni Hor Svetog apostola i jevanđelista Marka.
Nakon pročitanog začala iz Svetog jevanđelja mnogobrojno sabranom vjernom narodu, obratio se prazničnim i pastirskim slovom načalstvujući protojerej-stavrofor Dalibor Milaković, koji je ukazao na značaj praznika kojeg proslavljamo kao praznik Svete Trojice, Trojičindan:
,,Danas, draga braćo i sestre, slavimo praznik Pedesetnice ili praznik Duhova ili praznik Svete Trojice. Svaka ova riječ objašnjava šta je ovaj veliki praznik koji je danas pred nama. Čuli smo naime u Djelima apostolskim da su se apostoli okupili na istom onom mjestu gdje je održana i Tajna večera očekujući Duha Utješitelja, kojeg im je Gospod Bog i obećao da će na njih nisposlati”.
U daljem izlaganju on je podsjetio da je na Trojičindan Sveti Duh sišao na apostole:
,,Tog dana Duh Sveti kao treće lice Svete Trojice sišao je na apostole, čulo se hučanje vjetra toliko silno da su se ne samo učenici Hristovi, već i ljudi koji su tu bili oko njih uplašili. Svi ti ljudi su bili tu okupljeni na jednom mjestu, a to nam govori da Duh Sveti dolazi, silazi upravo tamo gdje je zajednica u ime Svete Trojice. Duh Sveti je taj koji oživotvorava, to je svjetlost našem biću koja se daje svima nama, to je i ljubav koja se razdaje svima, jer bezbroj je načina na koji se Duh Sveti objavljuje svijetu. Na ovaj dan se, braćo i sestre, projavio domostroj spasenja, danas je rođena Sveta crkva Božija, dakle”, besjedio je prota Dalibor.
U drugom dijelu pastirskog slova on je podsjetio da se Sveta pedesetnica proslavlja kao rođendan Crkve Hristove:
,,Danas je rođendan Crkve Hristove zato što je nastala prva zajednica u punoći koja je primila na ovaj dan Duha Svetoga. Nakon apostola koji su upravo nadahnuti Duhom Svetim izašli na ulice i propovijedali na raznim jezicima radosnu vijest o Vaskrslom Hristu, narod koji se zatekao iz raznih krajeva na ulicama Jerusalima je bio sledeći koji će primiti Duha Svetoga Krštenjem. Sveti apostol Luka koji je i pisao Djela apostolska decidno navodi plemena i pripadnost naroda koji se obreo u te dane u Jerusalimu. Propovijed apostola, naročito čuvenu propovijed Svetog apostola Petra pratilo je veliko čudo, budući da neuki i prosti ribari apostoli su govorili na svim jezicima baš onih koji su tu bili prisutni, vidjeći narod to čudo, silinom propovijedi i žive riječi Božije, na ovaj dan, u prvi mah se krstilo čak 3.000 ljudi.”
Naposlijetku, otac Dalibor je naglasio da je svaki čovjek ličnost za sebe, ali da smo svi jedno ako prebivamo u ljubavi i ako nas sabira blagodat Duha Svetoga, podvukavši da ovim praznikom Gospod jasno pokazuje da među ljudima suštinske razlike ne postoje, te da prestaju podjele:
,,Svako od apostola je drugačiji, svaka ličnost je za sebe, baš kao i mi danas koji smo okupljeni u ovom Hramu svetome, svi smo jedinstvene i neponovljive ličnosti. Međutim, blagodat Duha Svetoga nas sve sabira i svi smo u ljubavi jedno. Zato i govori Gospod da više ne postoje razlike među nama, ni etničke, ni polne, ni nacionalne, već smo svi jedno. Praznikom Svete Trojice prestaju među ljudima podjele. Treba čuvati istoriju, tradiciju, kulturu naroda u kojem smo se rodili, ali, to ne smije da postane nešto na čemu treba graditi svoj život. Moramo se izdići iznad toga, jer ljubav Božija izdiže iznad ovih zemaljskih okvira. Dar Duha Svetoga je ljubav, a ljubavlju zaista sve pobjeđujemo”.
Sabranje je završeno svečanom večernjom službom sa tradicionalnim koljenopreklonim molitvama, dok je za to vrijeme vjerni narod po drevnom običaju pravio vijence od trave i cvijeća.
Tekst, foto & video: Boris Musić
