Njegovo visokopreosveštenstvo izabrani Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije danas, na dan molitvenog spomena Svetog velikomučenika Pantelejmona i Svetog Klimenta Ohridskoga, predstojao je evharistijskim sabranjem u Cetinjskom manastiru.
Proslava Svetog velikomučenika Pantelejmona u Crnoj Gori ima vjekovni spomen jer je je on predvodnik, uz Svetog velikomučenika Georgija i Svetoga Dimitrija, brojnih hrišćana koji su postradali za vjeru u vrijeme rimskog carstva, kazao je u svojoj besjedi protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, nakon pročitane jevanđeljske perikope. Naglasio je da su molitvene proslave – slave, za nas koji se zovemo hrišćanima i koji hoćemo da živimo hrišćanski životom, neki parametar, obrazac koji nas podsjeća na osnovni temelj našeg hrišćanskog opredjeljenja i razloge zašto u ovom svijetu živimo onako kako živimo.
“Nad ovim današnjim proročkim Jevanđeljem, gdje Gospod proriče šta će biti sa hrišćanima, i sve što je rekao se ispunilo, a najviše i najdramatičnije se ispunilo u prva tri vijeka postojanja Crkve, treba da se zapitamo da li uopšte ima religije na svijetu čije su pripadnike progonili samo zato što su njeni pripadnici. Da li postoji duhovni pokret, Božija objava, u istoriji čovječanstva čiji su pripadnici ovoliko postradali na pravdi Boga, a da nijesu uopšte uzeli oružje u ruke, kao što su postradali hrišćani u prva tri vijeka i to u rimskom carstvu, uređenoj državi koja je imala jak sistem koji je do dan-danas ostao obrazac reda i poretka.”
Gospod u ovoj jevanđeljskoj priči objašnjava zašto će se to desiti: jer ne poznaju onoga koji me je poslao. A kad ne znaš za Boga, a Bog ti dao nešto, tu, kako je kazao otac, “dolazi do takvoga varničenje i takvih preklopa da od toga sve puca”. Naime, dao je primjer, kad neko vlada carstvom, a ne zna za Boga, što će da pomisli nego da je on bog, ili biznismen, uspješan čovjek koji se ponaša kao mali bog i sl. On je navodeći primjere iskušenja sa kojim se ljudi svakoga dana sreću kazao da je to borba i mučeništvo sa kojima treba svakoga dana da se izborimo. Po njegovim riječima stradanje naše duše i srca je odoleti svim tim iskušenjima i ići pravim Božjim putem.
“Taj rat koji je, na primjer, vodio rimski car Dioklecijan protiv hrišćana, vodi se u svakome od nas: kome ćemo carstvu služiti i što ćemo da radimo sa ovim životom. Jer svaki od naših života je jedno veliko carstvo koje je Bog dao da bi poslužilo na spasenje duše, da se pripremimo za onaj život koji nas tek očekuje. I, naravno, pripremajući se za život koji nas tek očekuje, da i ovaj život ima puni smisao”, besjedio je prota Gojko, ističući da nam je Bog sve dao da bi se kretali ka vječnom životu.
Podsjećajući da danas pored Svetog velikomučenika Pantelejmona, proslavljamo i Svetog Klimenta Ohridskoga, kazao je da se sve ono što se zbilo u grčko-rimskom svijetu od Hristovog rođenja pa narednih hiljadu godina, prelilo u ovaj naš slovenski svijet, blagodareći trudu slovenskih prosvetitelja Kirila i Metodija, a onda i njihovih učenika: Klimenta i Nauma…
“Iako su Kirilo i Metodije začetnici, možda najplodniji u tome poslu je bio upravo Sv. Kliment Ohridski, svetitelj koga danas proslavljamo. On je toliko uronio u taj trud da se Slovenima približi Jevanđelje i da im se pismom njihovim to kaže, da je shvatio da glagoljica, koju su Kirilo i Metodije isprva napisali, nije najbolja. I blagodareći čovjeku koga danas proslavljamo, imamo ćirilicu, drugo pismo koje je nazvao po svome učitelju Svetome Kirilu”, podsjetio je prota.
Posebno je naglasio da ćirilicu slavimo zato što nema stvari koju su nam preci ostavili vrijedne poštovanja a da nije napisana na tom pismu, počevši od Liturgije prepisane i molitava crkvenih, preko dijela koja su napravili oni najpismeniji među nama.
“Sveti Petar Cetinjski, čijem ćivotu ovdje prilazimo, pisao je na ćirilici i ostavio djelo na ćirilici, kao i njegov sinovac Njegoš i svi koji su ovdje narod vodili u ime nauke za koju je život dao Sveti Pantelejmon. Svi su pisali tim pismom. Mi nijesmo tu da obogotvaramo bilo šta, pa ni neko pismo, ali treba imati poštovanje prema načinu, prema obrascu na koji je do nas stigla Božija nauka jer bez nje nam nema spasenja. Bez nje sve u životu da ti Bog da ništa neće valjati nego će ti veliki teret napraviti i nećeš biti sposoban da živiš ovaj život. A sa tom naukom čovjek može i sa vrlo malo. Gospodu Bogu koji nam je dao tu nauke i ove svete ljude neka je slava i hvala u vjekove vjekova, amin”, zaključio je u svojoj besjedi protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije.
Vesna Dević
Foto: Jrđ. Sionije (Zorić)
