Prota Predrag Šćepanović

Prota Predrag Šćepanović: Sretenje Gospodnje je najsudbonosniji susret u istoriji roda ljudskog

Ime: 15.02.2024-Otac Predrag Scepanovic-besjeda-hram; Opis: Sretenje Gospodnje je najsudbonosniji susret u istoriji roda ljudskog Tip: audio/mpeg

U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici danas, 15. februara 2024. godine, kada naša Sveta crkva proslavlja praznik Sretenja Gospodnjeg, odslužena je Sveta liturgija kojom je načalstvovao protojerej Predrag Šćepanović. Sasluživali su protojereji-stavrofori Dragan Mitrović i Dalibor Milaković, protojereji: Miladin Knežević, Branko Vujačić, jereji: Hadži Slobodan Petrović, Velimir Bugarin, Zoran Jovićević, kao i đakon Vedran Grmuša.

U toku Svete liturgije sabranima u ovome svetome hramu obratio se pastirskom prazničnom besjedom načalstvujući protojerej Predrag Šćepanović, paroh tološki i arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski.

,,Evo dana radosnoga kojeg nam je Gospod podario skidajući ono vjekovno prokletstvo sa čovjeka jer dolazi Sin Božiji – Tvorac neba i zemlje da bude držan u rukama, u naručju pravednoga Simeona kome ne ljudska pamet već Duh Sveti otkri da će Onaj koga on drži biti spasitelj svijeta i da će mnoge podići i oboriti i da će biti znak protiv koga će se govoriti”, podsjetio je otac.

U nastavku je akcentovao da nam je Gospod svojim dolaskom donio oslobođenje, te da je sloboda koju Bog daruje istinska sreća, podsjećajući i na etimologiju riječi sreća koja vodi značenje od riječi sretenje:

,,Od stvaranja svijeta, a naročito od dolaska Boga u ovaj svijet – Od Božića, ljudi se dijele po tome da li su za Boga ili protiv Boga. To oslobođenje koje nam je donio Gospod je istinska sreća, a slovenska riječ sreća je od riječi sretenje – sresti se, jer ako se sa Bogom ne sretnemo i sa čovjekom, onda naš život nema dublji i vječni smisao.”

Prota Predrag je podvukao da je Sretenje  Gospodnje najsudbonosniji susret u istoriji roda ljudskog i u našim životima ponaosob:

,,Gsopod vaskrsli, jači od smrti, dolazi u današnji dan da se sretne sa čovjekom, a to je najsudbonosniji susret u istoriji roda ljudskog i u našim životima – susret sa Bogom. Onaj koji sretne Boga biće vavijek sretan.”

On je u nastavku podsjetio da se na današnji dan pod vođstvom velikog vožda Karađorđa podigao Prvi srpsko ustanak za oslobođenje od turskog iga:

,,Sa ovim oslobođenjem, došlo je i oslobođenje prije 220 godina, kada je od suza sirotinje raje, od koje su propištala nebesa, Bog uzdigao velikoga vožda srpskoga Karađorđa koji na današnji dan u Marićevića jaruzi, u Orašcu – Šumadiji, nad krstom prote Atanasija Bukovačkog podiže Prvi srpski ustanak.”

Prota Predrag se osvrnuo i na sve manje ustanke koji su prethodili Prvom srpskom ustanku i koji su utrli put slobodi roda našega:

,,U današnji dan klanjamo se onima koji su dali sve da ovo naše tlo sačuva sjaj, prkos i dostojanstvo iako je ovom ustanku prethodilo trideset manjih ustanaka od Kočine Krajine, do bitke na Martinićima, Krusima, bilo je to sve za konačno oslobođenje srpskoga naroda od Otomanskog ropstva. Zato je danas veliki dan jer slavimo one koji su živote, kosti, krv, mladost svoju ugradili da bi mi živjeli u fizičkoj slobodi, jer duga bješe noć ropstva, pa i Njegoš, univerzalni duh, posveti svoj neuveli Gorski vijenac heroju topolskome – Karađorđu besmrtnome.”

U drugom dijelu pastirskog slova prota Predrag je govorio o još jednom važnom događaju koji je zapisan vječno u prazniku Sretenja Gospodnjeg, a to je donošenje velikog Sretenjskog ustava koji je zaogrnut čovjekoljubljem garantovao slobodu svakom čovjeku, što je saobrazno najvećem Božijem daru – daru slobode:

,,Na današnji dan, 1835. godine, donesen je Sretenjski ustav tako da je svaki rob koji se našao na teritoriji Srbije postajao automatski slobodan čovjek i mi se dičimo pred svijetom da u toj državi nije bilo robova. Daj Bože da svi ljudi na ovome svijetu i u dalekoj Africi, gdje još postoje oni koji su potlačeni, i u drugim mjestima na ovom svijetu, steknu slobodu, jer nas je Bog stvorio slobodne.

Na današnji dan se upokojio veliki čovjek i vojvoda kučki – Marko Miljanov Popović 1901. godine, a rođen na Markovdan, zato je i dobio ime Marko. Neka ovaj današnji dan Sretenja bude dan koji će nas podstaći da se sretamo sa Gospodom, da dovodimo našu djecu u hramove, da dolazimo i posjećujemo svete službe i sjedinjujemo se u najprisnijem zagrljaju sa Gospodom”, poručio je naposlijetku protojerej Predrag Šćepanović.

IMG_6558

Tekst, foto & video: Boris Musić