Svetom liturgijom u Kapeli Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca u porti barskog Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira, svečano je proslavljena osma godišnjica osvećenja Njegoševe kapele. Svetu liturgiju služio je protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, dok je na liturgijske vozglase odgovarao protojerej Mladen Tomović.

Po zavšetku Svete Božije službe pozdravnim slovom, prisutnim vjernicima obratio se otac Slobodan. Na početku svoje besjede osvrnuo se na velike Božije ugodnike koje u današnji dan proslavlja naša Sveta pravoslavna crkva – Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, kako kaže Sveto jevanđelje „ljubljenog učenika Hristovog“ i Prepodobnog Arsenija Velikog.

„A proslavljamo i velikog svjedoka Hrista Vaskrsloga iz našega roda, Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca, jednog od najblistavijih umova u srpskom narodu. Koji se učio hrišćanskom životu i bogoslovlju od svoga svetog strica, Svetog Petra Cetinjskog čudotvorca, i koji se u to teško vrijeme, kada nije bilo dostupno mnogo knjiga iz kojih bi čitao, učio nauci Božijoj posmatrajući svu ljepotu Božije tvorevine, učeći se pod zvijezdama. I zaista mu je Gospod podario veliku mudrost. Dio toga Božanskog dara on je zapisao, pa tako imamo njegova divna djela, Luču mikrokozmu, Gorski vjenac i druge njegove nadahnute spise. Njegov spomen je trajan u našem narodu, i kao što je rekao jedan od episkopa u novije doba naše Crkve: Da niko tako nije uspio da objedini srpski narod, kao što su to svojim djelom, svojim učenjem, svojim životom uspjeli Sveti Sava i Sveti Petar Lovćenski Tajnovidac. I zato nije čudo što je naš blaženopočivši Mitropolit Amfilohije, po ko zna koji put iščitavajući nadahnuta djela Svetoga Petra Lovćenskog Tajnovidca, posebno njegovu Luču mikrokozmu, pokrenuo inicijativu da on bude upisan u diptihe svetih. I po blagoslovu našega Mitropolita, ovaj sveti hram u kome smo se danas sabrali, jeste i prvi hram podignut u slavu Božiju, a u čast novojavljenog i novoproslavljenog Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca. Dok sabor naše Svete crkve svetosavske ne odredi posebni datum njegovog praznovanja, mi ga proslavljamo u ovaj sveti dan. Sjećamo i onog divnog sabora, kada je ovdje 2017. godine, upravo na današnji dan, obavljeno svečano osvećenje ovog hrama, gdje smo imali mnogo episkopa predvođenih našim blaženopočivšim Mitropolitom Amfilohijem, koji se posebno radovao podizanju ovog svetog hrama. Podizanje ovoga hrama, ali i podizanje mnogih drugih sličnih svetinja građenih po uzoru na Lovćensku Njegošovu kapelu, jesu siguran znak da će i ta svetinja na Lovćenu biti obnovljena i da će svete mošti Petra Lovćenskog Tajnovidca u toj obnovljenoj svetinji opet naći mira i spokoja. I da će odatle blagosiljati rod naš, Crnu Goru i cijelo sveukupno srpstvo i sve pravoslavne hrišćane u cijeloj vaseljeni.“

Prota se zatim osvrnuo i na veliki jubilej koji proslavljamo ove godine, a to je 100 godina od poslednje obnove Njegoševe kapele, koju je 1925. godine po blagoslovu tadašnjeg mitropolita, a kasnije Patrijarha Gavrila Dožića, obnovio blaženopočivši kralj Aleksandar Karađorđević.

„Obnovio oskrnavljenu i porušenu Lovćensku kapelu i u nju su ponovo vraćene i položene Negoševe svete mošti. Daće Bog i molimo se za taj dan, i svi ga željno iščekujemo, da se ponovo oskrnavljeni oltar obnovi na Lovćenu, jer će to biti siguran znak duhovne obnove i vaskrsenja Crne Gore i cijelokupnog našega naroda. Daj Bože da se udostojimo da dočekamo taj dan. Ako ne mi, dočekaće ga sigurno naša djeca i naši unuci. U to nema sumnje. Kao što je Hristos iz groba vaskrsao, tako će vaskrsnuti i svetinja na Lovćenu i ona će svjedočiti Hristovo vaskrsenje do kraja svijeta i vijeka.“

Domaćini i kumovi današnje slave bili su Vlatko i Dejana Bečanović, koji su blagoslov za kumstvo iduće godine predali Veri Šćepanović i njenoj porodici.

Sabranje vjernog naroda, uz posluženje, nastavljeno je u gostoprimnici hrama.