U ponedjeljak, 4. decembra 2023. godine, na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, odslužena je Sveta Liturgija kojom je predstojao protojerej Predrag Šćepanović, arhijerejski namjenik podgoričko-danilovgradski.
Proti Predragu sasluživali su protojereji-stavrofori: Dragan Mitrović i Dalibor Milaković, protojereji: Miladin Knežević, Branko Vujačić, Nikola Pejović, jerej Konstantin Dojić, kao i đakon Vedran Grmuša.
Tokom Svete Liturgije svima sabranima obratio se načalstvujući protojerej Predrag Šćepanović, koji je u uvodnom dijelu pastirskog slova podsjetio da je vavedenje, odnosno ulazak u Hram, oprisutnjavanje u domu Boga živoga program svakog djeteta i svakog hrišćanina:
,,Presveta Bogorodica je postala Hram Boga živoga, jer tu gdje jeste i čime se bavite, to oblikuje ličnost i sami to postajete. A vavedenje, ulazak u Hram, oprisutnjavanje u domu Boga živoga je program svakog djeteta i svakog hrišćanina”.
,,Bog je svuda prisutan i sve ispunjava, ali jedino mjesto gdje nedostojno ljudsko srce, razum, um, oči, usta mogu da se sretnu u Svetoj Tajni Pričešća sa živim Bogom jeste Hram. U hramu svakom, na svakoj Liturgiji, učestvujući i pričešćujući se mi se sjedinjujemo sa Gospodom i postajemo jedno sa Bogom”.
,,Presveta Bogorodica je mati života, ona nas je orodila sa Hristom, kako kaže svetitelj naših dana Prepodobni Justin Ćelijski: ,,Ljudi bi postali đavoli da nije bilo Presvete Bogorodice”. Ona je svojim zastupničkim molitvama isplakala oči živim nebesima za cjelokupni rod ljudski”. – besjedio je prota Predrag.
U daljem obraćanju on je naglasio da je Presveta Bogorodica imala smirenje veće i od Neba i od Zemlje:
,,Presveta Bogorodica se u Svetom Pismu pominje na malo mjesta, jer je ona imala smirenje veće i od Neba i od Zemlje, a na to smirenje njeno javlja se Božiji odgovor da baš ona bude izabrana da postane smjestilište nesmjestivoga Boga”.
U drugom dijelu pastirskog slova prota Predrag je akcentovao da je zadatak svih roditelja da svoju djecu dovode u hramove Božije, budući da se dolaskom u Hram Božiji njihova srca, duše i oči osvećuju:
,,Koliko je danas malo radosti u ovom savremenom svijetu, a Presveta Bogorodica koja je čitav svoj život provela u molitvi Gospodu je izvor te nesbeske radosti, zbog toga što je rodila Spasitelja svijeta. Zato je zadatak svih nas koji smo roditelji da svoju djecu dovodimo u Hram Božiji, jer dolaskom u Hram Božiji njihova srca, duše i oči gledajući ikone Presvete Bogorodice, Gospoda Spasitelja i svih svetitelja, osvećuju se”.
On je takođe u nastavku podsjetio i da današnji praznik proslavlja Carska lavra Manastir Hilandar i gornji manastir Ostrog:
,,Mnogo je anti-ikona u ovome svijetu, bluda, razvrata, prevara, krađa, laži, kleveta, ali Presveta Bogorodica je ta koja nas uvodi u jedinstvo sa Sinom njenim Gospodom i Spasom Isusom Hristom. Ovaj praznik slavi najveća svetinja našega naroda srpskog, a to je manastir Hilandar na Svetoj Gori, a slavi i ona crkva gdje se čuvaju i čudotvore mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca i slave još mnogi hramovi ovaj divni i veličanstveni praznik”.
Prota Predrag je naposlijetku napomenuo da je Presveta Bogorodica utješiteljka i brza pomoćnica svima koji su u muci, depresiji, beznađu:
,,Braćo i sestre, kad god nam je teško, kad god nam je muka, kad zapadnemo u kakvu bolest, depresiju, muku, evo mati života koja je viša od svih problema naših, samo pred nju položimo sve svoje brige, sve muke i život naš sa njenim blagoslovom i zastupništvom postaće raj. Presveta Bogorodica voli svakoga čovjeka i u toj tajmi susreta u Hramu Božijemu li tajna vaspitanja, jer vaspitati u korijenu riječi znači nahraniti, ali ovo je najvažnija hrana koja nije samo tjelesna, nego proje svega duhovna”.
,,Neka blagoslov Božiji i blagoslov Presvete Bogorodice bude da u toku ovog Božićnog posta oprostimo jedni drugima, da zagrlimo jedni druge i da u toj tajni susreta njenog ulaska, vavedenja u Hram i u tajni najvećoj kada Bog postaje čovjek, na Božić i mi doživimo tu neizmjernu radost jedinstva, ljubavi i mirbožanja!” – poručio je protojerej Predrag Šćepanović.
Boris Musić
