Veliko bdenije i čitanje 12 Strasnih jevanđelja u podgoričkom Sabornom hramu Tokom Strasne sedmice, kada naša sveta Crkva kroz bogosluženja prati Gospoda Isusa Hrista na Njegovom putu ka dobrovoljnom stradanju, Krstu, pogrebenju sve do svehvalnog Vaskrsenja, na Veliki četvrtak je u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici služeno veliko bdenije sa čitanjem Dvanaest stradalnih jevanđelja koje su služili protojerej-stavrofor Dalibor Milaković, kao i protojereji: Miladin Knežević, Predrag Šćepanović, Branko Vujačić, Nikola Pejović, Igor Balaban, jereji Velimir Bugarin i Konstantin Dojić i đakon Vedran Grmuša.
Ovo svešteno sabranje, jedno od najdubljih i najsadržajnijih u bogoslužbenom životu Pravoslavne Crkve, sabralo je vjerni narod oko raspetoga i stradajućeg Hrista, da u tišini, molitvi i skrušenosti srca sluša svete jevanđelske odlomke koji kazuju o beskrajnoj ljubavi i žrtvi, Gospoda Isusa Hrista.
Na ovom bogosluženju čita se dvanaest jevanđelskih začala koja svjedoče o tajni Hristovog stradanja: od Tajne večere, molitve u Getsimanskom vrtu, izdaje Judine, vođenja Gospoda pred prvosveštenike i Pontija Pilata, pa sve do Njegovog raspeća, muka, smrti i polaganja u grob. Svaka pročitana riječ Svetoga jevanđelja u ovim časovima odjekuje naročito potresno u srcima vjernog naroda, jer otkriva samu tajnu nesagledive nadumne žrtvene ljubavi Božije prema čovjeku.
Veliki četvrtak je dan u kojem se Crkva molitveno sjeća ustanovljenja Svete tajne Pričešća na Tajnoj večeri, ali i početka Hristovih spasonosnih stradanja. Pred licem Krsta Hristovog čovjek sagledava i dubinu ljudskog pada, ali i neizrecivu veličinu Božje milosti, jer Gospod dobrovoljno prima stradanje radi spasenja svijeta.
U bogoslužbenom poretku ovoga dana posebno mjesto zauzima Časni Krst koji se iznosi na poklonjenje, pred kojim vjerni narod sa strahom Božjim i umiljenjem pristupa, klanjajući se stradanju Onoga koji je „radi nas ljudi i radi našega spasenja“ pretrpio pljuvanje, bičevanje, nepravedni sud i smrt na Krstu. U tom poklonjenju Krstu sabrana je sva tajna i istina naše vjere: a to je da bez Golgote (smrti) nema ni Vaskrsenja i nema pobjede života nad smrću.
Na taj način, Veliki četvrtak je jedan najdubljih dana za sozercanje tokom crkvene bogoslužbene godine — dan žrtve Gospodnje za život svijeta, Tajne večere – ustanovljenja Svete Tajne Pričešća i početka spasonosnog stradanja Gospodnjeg. A služba Dvanaest stradalnih jevanđelja stoji kao živo jevanđelsko ogledalo pred kojim svaki hrišćanin iznova se podsjeća i sagledava da je trenutak stradanja Gospoda Isusa Hrista i raspeća na krstu, najmračniji trenutak ljudske istorije, kao i čovječanstva uopšte, jer je čovjek osudio na smrt darodavca života i najveću ljubav, istinu, pravdu i dobrotu – osudio Boga na najsuroviju smrt na krstu. Ali isto tako ova služba svjedoči i to da je put Hristov, put žrtve, ljubavi, krajnjeg smirenja i beskrajnog poslušanja Ocu, ali i put koji vodi u svjetlost svehvalnog Vaskrsenja i pobjede života nad smrću.
Tekst, foto & video: Boris Musić
