Povodom hramovske slave jutros je u crkvi Polaganja rize Presvete Bogorodice u Bijeloj Svetu arhijerejsku liturgiju služio Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo, uz sasluženje lokalnog sveštenstva, javlja portal RT HN.
Nakon liturgije, hram je ophodila slavska litija, nakon čega je blagosiljan i prerezan slavki kolač.
Osim Boga i anđeoskog svijeta sve je obesvećeno, kazao je u besjedi Episkop Kirilo, čak i u anđeoskom svijetu se desio potres i grupa anđela otpala je obesvećena od Boga.
“Desila se greška kosmičkih razmjera u čitavom prostoru i vremenu, zato nas današnji praznik podsjeća da se kroz podvig Presvete Bogorodice osvećuje i prostor i vrijeme. Ovo je jedinstven primjer gdje se pominje osvećenje prostora i vremena. Desilo se rasječenije bića kako kažu Sveti oci i upravo je to bio razlog zašto je Isus Hrist morao da dođe jer drugačijeg načina za spasenje nije bilo. Kako kaže sam Jovan Krstitelj, nijedan se ne pope na nebo osim onoga koji je sišao sa neba, sina Božijega, da bi spasio svijet”, besjedio je Vladika Kirilo.
Danas slavimo jedan svešteni predmet koji je pripadao tijelu Prečiste Bogorodice, od koje je sam Gospod primio našu ljudsku prirodu.
“Taj svešteni predmet Presveta Bogorodica je dala pred svoju časnu končinu, odnosno uspenje na nebo jednoj djevici i dala zavjet da čuva tu svetinju i da je pred svoju smrt preda drugoj djevojci, koja će se zavjetovati na djevičanstvo. I tako se ta svetinja Rize majke Božije čuvala u Palestini nekoliko vjekova”, kazao je on.
Hramova Rize Majke Božije ima vrlo malo u svijetu, samo dva, kazao je Vladika.
“Postoji hram u Moskvi koji je izgrađen upravo u čast izbavljenja Moskve od Tatara i hram Presvete Bogorodice u Bijeloj. Iznio bih tvrdnju da je dio Rize donijet i ovdje i da su ih naši sveti preci, koji su ih dozidali u ovaj hram imali i lično, mistično iskustvo sa tom svetinjom. Zato su i posvetili ovaj hram upravo ovom prazniku”, kazao je Vladika Kirilo.
Kada su zvona u mnogim našim bogomoljama utihnula, kada su one bile prazne, kada se narod nije okupljao, molitveno sabirao, naša svetinja ovdje je sačuvala plamen vjere, od nastanka do danas, poručio je starješina hrama, jerej Dragomir Vidaković.
-Sačuvali smo plamen u našim srcima i u onim teškim vremenima ropstva i u teškom vremenu nakon Drugog svjetskog rata, ovdje su se ljudi sabirali, a tome svjedoče i fotografije koje posjedujemo, kazao je otac Dragomir Vidaković.
R. Vojinović
